Arhiva za kategoriju: Izdvajamo

Hrvatski politički emigrant Gojko Borić gotovo čitav životni vijek proveo je u Saveznoj Republici Njemačkoj radeći kao novinar Deutsche Wellea i surađujući u hrvatskim emigrantskim publikacijama, nikad ne izgubivši iz vida politička i kulturna kretanja u svojoj domovini. Na stranicama prvoga dijela ove knjige autor pripovijeda o svojim susretima s danas znamenitim ličnostima hrvatske politike i kulture poput književnika Gustava Krkleca, nadbiskupa Frane Franića, bivšeg komunista i političkog emigranta Ante Cilige, pjesnika Drage Ivaniševića, svećenika Krunoslava Draganovića, prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, političara Vlade Gotovca, jezikoslovaca Zlatka Vincea i Ljudevita Jonkea, kao i s brojnim drugima. Drugi dio knjige donosi autorove poglede na prošlost hrvatske nacije i političke emigracije, ocjene književnog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena, polemičke priloge o hrvatskoj historiografiji i razmatranja o geopolitičkim odnosima u svijetu.

Gojko Borić (Podgora, 1932.), novinar, publicist, prevoditelj s njemačkoga na hrvatski, politički analitičar i suosnivač emigrantskih časopisa, radio je 35 godina kao novinar, spiker i voditelj hrvatskih emisija na RTV postaji Deutsche Welle. Živi kao umirovljenik u Kölnu. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u El Shattu (Egipat), Makarskoj i Zagrebu, a Srednju tehničku školu građevinskoga smjera u Splitu. Godine 1954. pobjegao je s trojicom istomišljenika iz Jugoslavije u Austriju jer im je prijetilo uhićenje kao inicijatora splitskoga časopisa kršćanske orijentacije u nastajanju pod nazivom Kritika. Netom što je došao u austrijski Graz počeo je surađivati književnim osvrtima u Hrvatskoj reviji. Kasnije je suradnju proširio na političke raščlambe. Surađivao je pod pseudonimom Hrvoje Vukelić u mjesečniku Hrvatska država kad ju je uređivao poznati hrvatsko-španjolski publicist Luka Brajnović. Objavio je niz političkih analiza u njemačkom časopisu Osteuropa i jedan književni osvrt u glasilu istočnoeuropskih disidenata Kontinent. Nakon oslobođenja Hrvatske od komunizma javljao se političkim i književnim tekstovima u Vjesniku, Vijencu, Mostu – The Bridge i ponovno u Hrvatskoj reviji. Bio je dugo vremena izvjestitelj Slobodne Dalmacije iz Bonna u kojoj je imao kolumnu „S inozemnog vidikovca“. Suosnivač je i autor časopisa na njemačkom jeziku Kroatische Berichte i internetske platforme Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Bulletin. U dva mandata bio je predsjednikom hrvatskog kulturnog društva u Kölnu Colonia Croatica.

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: Moji susreti i spoznaje kao novinara u tuđini i domovini. Za sva pitanja i narudžbe kontaktirajte nas na e-mail plejadazagreb@gmail.com

Autor analitički utemeljeno i dokumentarno prikazuje glavna obilježja radikalne poljske desnice. Riječ je moćnoj političkoj formaciji, koja u zadnjih 20 godina dominira poljskom politikom, pa su 2005. – 2007. dvije radikalno desne stranke bile na vlasti. Od 2015. jedna od njih – Pravo i pravda (PiS) – vlada samostalno, pa je zakonodavna i izvršna vlast bila potpuno u njezinim rukama. Autor pokazuje kako je središnja ideja poljske radikalne desnice shvaćanje nacije, odnosno definiranje uloge i značenja „poljskosti“. Suprotno tezi o „povratku Europi”, ona inzistira na superiornosti poljske nacije u odnosu na one zapadnjačke. Na tragu pape Ivana Pavla II. i Czesława Miłosza, tvrdi kako ta superiornost poljske nacije proizlazi iz činjenice da je katoličanstvo još uvijek ključna dimenzija poljskoga nacionalnog identiteta. Ideologija poljske radikalne desnice ima bitna obilježja kulturno hegemonijske ideologije jer njezine ideje vladaju poljskim društvom i kulturom. Knjiga S. Lackovića je važna politološka literatura jer je tema radikalne desnice u Poljskoj relevantna za bilo koje istraživanje geneze i utjecaja radikalne desnice u Europi i svijetu, pa time i u Hrvatskoj.

Dr. sc. Stjepan Lacković (Zagreb, 1978.), magistrirao političke znanosti na Central European University u Budimpešti i europske studije na Jagiellonskom Sveučilištu u Krakovu; doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 2021. godine. Voditelj je specijalističkog diplomskog stručnog studija Komunikacijski menadžment na Veleučilištu Baltazar Zaprešić.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade: Radikalna desnica u Poljskoj. Za sva pitanja i upite slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com.

Iz tiska je izašla studija o životu i djelu Igora Karamana (Split, 1927. – Rijeka, 1995.), napisana na temelju detaljnog istraživanja njegove osobne ostavštine koja se čuva u Hrvatskome državnom arhivu. Eminentna hrvatska povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević ne progovara samo o toj ličnosti, jednoj od središnjih u hrvatskoj historiografiji druge polovine 20. stoljeća. Ova knjiga i na temelju osobnih spoznaja autorice ujedno prikazuje razvoj hrvatske muzeologije, arhivistike, školstva, institucija, društava i udruga u kojima je Karaman aktivno djelovao, a najopširnije progovara o napretku i nazadovanju hrvatske historiografije, posebice gospodarske povijesti, u kontekstu vremena u kojem je Karaman živio. Knjiga je također opremljena ilustracijama i cjelokupnom bibliografijom Karamanovih radova.

Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 1933.), hrvatska povjesničarka. Nakon završenog studija radila je u Državnom arhivu Zagreba (1960.–1964.) i u Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta, a 1966. godine postaje znanstvena djelatnica Instituta. Doktorirala je 1978. godine radnjom „Položaj radničke klase sjeverne Hrvatske od 1918. do 1941. godine”. Pokrenula je ugledni znanstveni časopis Povijesni prilozi i bila prva njegova urednica (1982.–1988.), te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do 1988. godine, kada je izabrana za redovitu sveučilišnu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavala je gospodarsku povijest i svjetsku povijest 20. stoljeća do odlaska u mirovinu, 2003. godine. Nakon toga je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavala hrvatsku povijest 19. stoljeća. Od 1975. godine do danas piše znanstvene radove o povijesti Podravine te objavljuje teme iz područja povijesti Koprivničko-križevačke županije. Uvažena je međunarodna stručnjakinja za ekonomsku povijest i najutjecajnija gospodarska povjesničarka u Hrvatskoj.

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: https://www.plejada-zg.hr/knjiga/igor-karaman-zivot-djelo-i-doprinos-ekonomskoj-povijesti-hrvatske/ ZA SVA PITANJA I PONUDE SLOBODNO NAM SE OBRATITE NA E-MAIL ADRESU plejadazagreb@gmail.com

Knjiga analizira „vanjsku politiku“ hrvatske socijaldemokracije za vrijeme Balkanskih ratova, odnosno u vrijeme najintenzivnijih odnosa hrvatskih socijaldemokrata (V. Korać, V. Bukšeg, J. Demetrović i dr.) s njihovim drugovima iz zemalja na Balkanu (D. Tucović, D. Lapčević, D. Blagoev, J. Sakazov i dr.) prije Prvoga svjetskog rata. Istraživanje odnosa među socijalistima provedeno je inovativnom metodologijom i na temelju nekorištenih izvora, poput zapisnika Glavnog odbora Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, te je smješteno u kontekst rasprava o nacionalnom pitanju Južnih Slavena koje su vodili najrelevantniji europski socijalistički teoretičari (K. Kautsky, H. Wendel, O. Bauer, K. Renner itd.). Autor na taj način prikazuje kako je među socijalistima u Austro-Ugarskoj i na Balkanu došlo do teško premostivog rascjepa po pitanju stvaranja federativne balkanske republike. Ova knjiga mijenja dosadašnju percepciju u historiografiji te pruža nov i zanimljiv pogled na „pretpovijest“ socijalističke/komunističke Jugoslavije.

Objavljena dijelom i u povodu 110. godišnjice Balkanskih ratova i 30. godišnjice dezintegracije Jugoslavije, knjiga je namijenjena povjesničarima, politolozima i političarima, ali i širem krugu čitatelja koje zanima povijest hrvatske socijaldemokracije.

Dr. sc. Matko Globačnik (Zagreb, 1990.), član je Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i urednik u nakladničkoj kući Plejada. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu, s više nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost i doktorirao 2020. godine. Autor je četiriju knjiga (posljednja je 2021. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom Historizam i marksizam u hrvatskim ideološkim sukobima Drugoga svjetskog rata), znanstvenih i popularnoznanstvenih članaka i prikaza, sudionik više znanstvenih projekata i član nekoliko stručnih udruženja u zemlji i inozemstvu. Razdoblje njegova užeg istraživačkog interesa je moderna i suvremena povijest.

Podaci o knjizi: 152 str.; format 15 x 23 cm; meki uvez s klapnama; cijena: 20 € / 150,69 kn. ISBN 978-953-7782-90-0.

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: AUSTRO-UGARSKA ILI BALKAN. Gledište hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.–1914.) | Plejada d.o.o. (plejada-zg.hr) ZA SVA PITANJA I PONUDE SLOBODNO NAM SE OBRATITE NA E-MAIL ADRESU plejadazagreb@gmail.com