,

Plejada je upravo objavila knjigu “Ekstremizam i demokracija” Roberta Bošnjaka

Knjiga je nastala proširenjem doktorske disertacije koju je autor obranio 2022. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Cilj je knjige istraživanje fenomena ekstremizma, vrlo važnog problema koji dominira Jugoistočnom Europom (ali i brojnim drugim državama, neovisno o tomu radi li se o konsolidiranim demokracijama ili hibridnim režimima) te prezentirati znanstveno utvrđene razlike u odnosu Hrvatske i Srbije. U prvom dijelu autor detaljno razrađuje teorijske osnove, da bi u drugom dijelu knjige analizirao pojave što su ih detektirala relevantna međunarodna tijela (Human Rights Watch i Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti).

Ova komparativna analiza prezentira svu složenost procesa suzbijanja ekstremizma u Hrvatskoj i Srbiji, kao dviju država s određenim problemima u reakcijama na manifestacije ekstremizama, ponajprije onima s ekstremno desnog spektra (kojih prema strateškim dokumentima uopće ne bi trebalo ni biti). Knjiga doprinosi boljem razumijevanju ekstremističkih procesa i potiče znanstveni i stručni dijalog s ciljem pospješivanja politika suzbijanja ekstremizma u obje države, a posljedično i cijeloj regiji Jugoistočne Europe.

Dr. sc. Robert Bošnjak (Zagreb, 1981.) školovao se, živi i radi u Zagrebu. Diplomirao je na Sveučilišnom studiju kriminalistike u Zagrebu (2005.) i zaposlio se u MUP-u RH. Završio je Poslijediplomski sveučilišni studij Sigurnosna politika RH na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (2015.), na kojem je i doktorirao (2022.).

Biblioteka ARGUMENTI: 272 str.; format 15 x 23 cm; meki uvez; cijena: 25 EUR-a; ISBN: 978-953-7782-97-9

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sva pitanja slobodno nam se obratite na e-mail plejadazagreb@gmail.com.

,

Iz tiska je izašla knjiga “ANTIFAŠIZAM. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta, 1924. – 2024.” Vjekoslava Perice

Objavljena je knjiga ANTIFAŠIZAM. Povijest, mit i aktualnost jednog svjetskog pokreta, 1924. – 2024. u izdanju Plejade i Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA). Autor nastoji objasniti antifašizam kao povijest, a potom i naknadnu upotrebu te povijesti, te izdvojiti najvažnije lekcije i iskustva. Knjiga sadrži predgovor i sedam poglavlja: „Uvod: antifašizam, velika slika“; „Historijski antifašizam: 1921. – 1945.“; „Prilozi za jednu kulturnu povijest antifašizma: simboli, mitovi i narativi“; „Moralna snaga i pomirbeni potencijal antifašizma“; „(Kontra)mitovi o antifašizmu u srpskom i hrvatskom nacionalizmu“; „Fašizam i antifašizam našeg doba“; „Zaključna razmatranja: što je bio historijski antifašizam i koga se to danas tiče“. Širina pristupa omogućava Perici ne samo povijesnu analizu – studiju historijata antifašizma u svijetu i kod nas – nego i prikaz suvremenih oblika antifašizma, a i njihove potencijale za budućnost. Njegov temeljac danas je zapravo emancipacija svih podčinjenih skupina i traženje alternativa te gradnja pravednijeg, slobodnijeg, inkluzivnijeg svijeta. Posebno je obrađena antifašistička kulturna produkcija koja je nadživjela pokret i postala dio mnogih nacionalnih kultura i svjetske kulturne baštine. Javlja se u djelima trajne vrijednosti od Hemingwaya i Picassa do tisuća intelektualaca i umjetnika koji su bili aktivni antifašisti, pa sve do suvremenih izričaja u video umjetnosti i internetskim prilozima koji temu približavaju mladim naraštajima. Prilog knjizi je izbor iz kulturne i umjetničke baštine historijskog antifašizma koji sadrži izbor iz glazbene baštine antifašizma, klasike antifašističkog filma i televizijske produkcije, književna i umjetnička djela te “jednu svjetsku listu antifašista”.

Dr. sc. Vjekoslav Perica (Split, 1955.), povjesničar i sveučilišni profesor. Završio je Pravni fakultet u Splitu, radio u Slobodnoj Dalmaciji i u Gradu Splitu. Pred rat 1991. odlazi u SAD gdje je na University of Minnesota – Twin Cities magistrirao politologiju i doktorirao modernu svjetsku povijest. Radio je na nekoliko američkih sveučilišta i istraživačkih instituta. Bio je Fulbrightov stipendist SAD-a u Srbiji 2007., te dobitnik stipendije Nizozemskog kraljevskog instituta (NIAS) 2012. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predavao je svjetsku povijest od 2007. do 2020. Fokus je njegova interesa u većini objavljenih radova fenomen modernih nacionalizama i odnos religije prema njima.

Biblioteka: Posebno izdanje; opseg: 504 str.; 16 stranica u koloru; format 17 x 24 cm; tvrdi uvez; cijena: 40 EUR-a; ISBN: 978-953-7782-96-2 (Plejada), 978-953-49474-2-5 (VeDRA).

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite slobodno nas kontaktirajte na e-mail plejadazagreb@gmail.com.

,

Objavljena je knjiga Gojka Borića, “Moji susreti i spoznaje kao novinara u tuđini i domovini”

Hrvatski politički emigrant Gojko Borić gotovo čitav životni vijek proveo je u Saveznoj Republici Njemačkoj radeći kao novinar Deutsche Wellea i surađujući u hrvatskim emigrantskim publikacijama, nikad ne izgubivši iz vida politička i kulturna kretanja u svojoj domovini. Na stranicama prvoga dijela ove knjige autor pripovijeda o svojim susretima s danas znamenitim ličnostima hrvatske politike i kulture poput književnika Gustava Krkleca, nadbiskupa Frane Franića, bivšeg komunista i političkog emigranta Ante Cilige, pjesnika Drage Ivaniševića, svećenika Krunoslava Draganovića, prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, političara Vlade Gotovca, jezikoslovaca Zlatka Vincea i Ljudevita Jonkea, kao i s brojnim drugima. Drugi dio knjige donosi autorove poglede na prošlost hrvatske nacije i političke emigracije, ocjene književnog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena, polemičke priloge o hrvatskoj historiografiji i razmatranja o geopolitičkim odnosima u svijetu.

Gojko Borić (Podgora, 1932.), novinar, publicist, prevoditelj s njemačkoga na hrvatski, politički analitičar i suosnivač emigrantskih časopisa, radio je 35 godina kao novinar, spiker i voditelj hrvatskih emisija na RTV postaji Deutsche Welle. Živi kao umirovljenik u Kölnu. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u El Shattu (Egipat), Makarskoj i Zagrebu, a Srednju tehničku školu građevinskoga smjera u Splitu. Godine 1954. pobjegao je s trojicom istomišljenika iz Jugoslavije u Austriju jer im je prijetilo uhićenje kao inicijatora splitskoga časopisa kršćanske orijentacije u nastajanju pod nazivom Kritika. Netom što je došao u austrijski Graz počeo je surađivati književnim osvrtima u Hrvatskoj reviji. Kasnije je suradnju proširio na političke raščlambe. Surađivao je pod pseudonimom Hrvoje Vukelić u mjesečniku Hrvatska država kad ju je uređivao poznati hrvatsko-španjolski publicist Luka Brajnović. Objavio je niz političkih analiza u njemačkom časopisu Osteuropa i jedan književni osvrt u glasilu istočnoeuropskih disidenata Kontinent. Nakon oslobođenja Hrvatske od komunizma javljao se političkim i književnim tekstovima u Vjesniku, Vijencu, Mostu – The Bridge i ponovno u Hrvatskoj reviji. Bio je dugo vremena izvjestitelj Slobodne Dalmacije iz Bonna u kojoj je imao kolumnu „S inozemnog vidikovca“. Suosnivač je i autor časopisa na njemačkom jeziku Kroatische Berichte i internetske platforme Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Bulletin. U dva mandata bio je predsjednikom hrvatskog kulturnog društva u Kölnu Colonia Croatica.

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: Moji susreti i spoznaje kao novinara u tuđini i domovini. Za sva pitanja i narudžbe kontaktirajte nas na e-mail plejadazagreb@gmail.com

,

Iz tiska je izašla knjiga “NEJEDNAKI PARTNERI. Hrvatsko-mađarski odnosi 1860. – 1873.” Željka Holjevca

U izdanju Plejade i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga NEJEDNAKI PARTNERI. Hrvatsko-mađarski odnosi 1860. – 1873. Željka Holjevca. Na osnovi proučavanja izvora u hrvatskim i mađarskim arhivima, onodobne periodike na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, te brojnih objavljenih izvora i sekundarne literature, autor kroz prizmu politike habsburškog vladara Franje Josipa prikazuje cjelokupnost hrvatsko-mađarskih odnosa od 1860. do 1873. godine, dakle u ključnome razdoblju koje je odredilo suživot Hrvata i Mađara do raspada Habsburške Monarhije u Prvome svjetskom ratu. Osim prikaza ključnih događaja, počevši s Listopadskom diplomom i Hrvatskim i Ugarskim saborom 1861., preko Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe pa do revizije Hrvatsko-ugarske nagodbe 1873. godine, autor se posvećuje i manje poznatim događajima koji su odjeknuli u tadašnjoj hrvatskoj i mađarskoj javnosti, kao i pitanju Rijeke, Međimurja, Vojne krajine, Dalmacije i životnih aspekata hrvatsko-mađarskih odnosa. Ovo impozantno izdanje, koje će postati jedno od temeljnih referentnih izdanja hrvatske historiografije za povijest 19. stoljeća, opremljeno je i izabranim ilustracijama tiskanima na posebnom papiru.

Prof. dr. sc. Željko Holjevac (Brinje, 1973.), studirao je povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. stekao akademski stupanj doktora znanosti. Od 1998. do 2007. radio je kao asistent u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Od 2007. do 2019. bio je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao docent, izvanredni i redoviti profesor. Od 2014. do 2016. bio je prodekan za organizaciju i razvoj, a akademske godine 2016/17. i obnašatelj dužnosti dekana. Od 2019. ravnatelj je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, gdje je i zaposlen kao znanstveni savjetnik.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sva pitanja i upite slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com.

,

Plejada je objavila knjigu “RADIKALNA DESNICA U REPUBLICI POLJSKOJ. Ideologija i politika” Stjepana Lackovića

Autor analitički utemeljeno i dokumentarno prikazuje glavna obilježja radikalne poljske desnice. Riječ je moćnoj političkoj formaciji, koja u zadnjih 20 godina dominira poljskom politikom, pa su 2005. – 2007. dvije radikalno desne stranke bile na vlasti. Od 2015. jedna od njih – Pravo i pravda (PiS) – vlada samostalno, pa je zakonodavna i izvršna vlast bila potpuno u njezinim rukama. Autor pokazuje kako je središnja ideja poljske radikalne desnice shvaćanje nacije, odnosno definiranje uloge i značenja „poljskosti“. Suprotno tezi o „povratku Europi”, ona inzistira na superiornosti poljske nacije u odnosu na one zapadnjačke. Na tragu pape Ivana Pavla II. i Czesława Miłosza, tvrdi kako ta superiornost poljske nacije proizlazi iz činjenice da je katoličanstvo još uvijek ključna dimenzija poljskoga nacionalnog identiteta. Ideologija poljske radikalne desnice ima bitna obilježja kulturno hegemonijske ideologije jer njezine ideje vladaju poljskim društvom i kulturom. Knjiga S. Lackovića je važna politološka literatura jer je tema radikalne desnice u Poljskoj relevantna za bilo koje istraživanje geneze i utjecaja radikalne desnice u Europi i svijetu, pa time i u Hrvatskoj.

Dr. sc. Stjepan Lacković (Zagreb, 1978.), magistrirao političke znanosti na Central European University u Budimpešti i europske studije na Jagiellonskom Sveučilištu u Krakovu; doktorirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 2021. godine. Voditelj je specijalističkog diplomskog stručnog studija Komunikacijski menadžment na Veleučilištu Baltazar Zaprešić.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade: Radikalna desnica u Poljskoj. Za sva pitanja i upite slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com.

,

Objavljena je knjiga “Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni” Emira O. Filipovića

Iz tiska je izašla knjiga Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni u izdanju Plejade. U ovoj detaljnoj specijalističkoj studiji autor Emir O. Filipović širenje i afirmaciju viteške kulture u srednjovjekovnoj Bosni smješta u onodobni europski kontekst, posvećujući se osobito posrednicima viteštva sa Zapada u Bosnu, među kojima su na prvome mjestu dalmatinske komune i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo. Analizirajući brojne dostupne izvore, od kojih i arhivske iz jedanaest arhiva diljem Europe, autor piše o viteškoj tituli i osobama koje su je nosile u srednjovjekovnoj Bosni, o viteškim idealima, životnom standardu, viteškim igrama i redovima, vladaru kao vitezu, oružju i opremi bosanskih vitezova te simbolima viteštva u heraldici i njegovim tragovima u onomastici. Ova bogato ilustrirana knjiga privući će zanimanje stručnjaka, ali i šireg kruga zainteresiranih čitateljica i čitatelja.

Emir O. Filipović (Ključ, 1984.), od 2007. radi na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je trenutno u zvanju izvanrednog profesora. Kao pozvani gostujući predavač i istraživač boravio je na više sveučilišta i istraživačkih centara u Europi. Fokus njegovog dosadašnjeg užeg znanstvenog zanimanja bio je usmjeren na izučavanje ranih bosansko-osmanskih odnosa, srednjovjekovnog viteštva i dvorske kulture, heraldike te političke, kulturne i vjerske povijesti Europe i Bosne u 14. i 15. stoljeću. Rezultate svojih istraživanja izlagao je na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Autor je knjiga Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386–1463) (Sarajevo, 2019) i Kotromanići: Stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni (Sarajevo, 2022).

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade: Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni. Za sva pitanja i upite slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com

,

Eminentna hrvatska povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević u izdanju Plejade objavila je knjigu o Igoru Karamanu

Iz tiska je izašla studija o životu i djelu Igora Karamana (Split, 1927. – Rijeka, 1995.), napisana na temelju detaljnog istraživanja njegove osobne ostavštine koja se čuva u Hrvatskome državnom arhivu. Eminentna hrvatska povjesničarka Mira Kolar-Dimitrijević ne progovara samo o toj ličnosti, jednoj od središnjih u hrvatskoj historiografiji druge polovine 20. stoljeća. Ova knjiga i na temelju osobnih spoznaja autorice ujedno prikazuje razvoj hrvatske muzeologije, arhivistike, školstva, institucija, društava i udruga u kojima je Karaman aktivno djelovao, a najopširnije progovara o napretku i nazadovanju hrvatske historiografije, posebice gospodarske povijesti, u kontekstu vremena u kojem je Karaman živio. Knjiga je također opremljena ilustracijama i cjelokupnom bibliografijom Karamanovih radova.

Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 1933.), hrvatska povjesničarka. Nakon završenog studija radila je u Državnom arhivu Zagreba (1960.–1964.) i u Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta, a 1966. godine postaje znanstvena djelatnica Instituta. Doktorirala je 1978. godine radnjom „Položaj radničke klase sjeverne Hrvatske od 1918. do 1941. godine”. Pokrenula je ugledni znanstveni časopis Povijesni prilozi i bila prva njegova urednica (1982.–1988.), te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do 1988. godine, kada je izabrana za redovitu sveučilišnu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavala je gospodarsku povijest i svjetsku povijest 20. stoljeća do odlaska u mirovinu, 2003. godine. Nakon toga je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavala hrvatsku povijest 19. stoljeća. Od 1975. godine do danas piše znanstvene radove o povijesti Podravine te objavljuje teme iz područja povijesti Koprivničko-križevačke županije. Uvažena je međunarodna stručnjakinja za ekonomsku povijest i najutjecajnija gospodarska povjesničarka u Hrvatskoj.

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: https://www.plejada-zg.hr/knjiga/igor-karaman-zivot-djelo-i-doprinos-ekonomskoj-povijesti-hrvatske/ ZA SVA PITANJA I PONUDE SLOBODNO NAM SE OBRATITE NA E-MAIL ADRESU plejadazagreb@gmail.com

,

U izdanju Plejade objavljena je knjiga Dine Staničića, “TRIJUMF IDEJE JUGOSLAVENSTVA. Kulturna i intelektualna povijest Zagreba u Prvome svjetskom ratu”

Analizirajući razvoj književnosti i umjetnosti u Zagrebu za vrijeme Prvoga svjetskog rata, autor objašnjava kontinuitete i diskontinuitete između ratnoga vremena i “lijepe epohe” (franc. la belle epoque) koja je neposredno prethodila ratu, a svjedočila je značajnim književnim i umjetničkim ostvarenjima u Hrvatskoj. U središtu analize je artikulacija ideje jugoslavenstva među intelektualcima i umjetnicima ratnoga Zagreba, ali i nastavak sukoba “starih” i “mladih” u književnosti, što do sada još nije bilo jasno uočeno i iscrpno obrađivano u historiografiji. Knjiga pokazuje kako je među pripadnicima elitne kulture tijekom rata došlo do “trijumfa” ideje jedinstvene jugoslavenske kulture još i prije stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.

Dino Staničić rođen je 1991. u Županji. Od 2014. živi u Zagrebu gdje studira povijest i književnost, najprije na Fakultetu hrvatskih studija, a potom na Filozofskom fakultetu, na kojem onda uz Stipendiju za izvrsnost 2021. upisuje poslijediplomski doktorski studij povijesti. Napisao je više stručnih i znanstvenih radova, izlagao na nekoliko konferencija i surađivao na različitim znanstvenim projektima. Eseji i književna kritika objavljivani su mu u tiskanim i online medijima. Zaposlen je kao stalni autor u rubrici kulture portala Telegram i surađuje s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i Centrom za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Suautor je udžbenika za četvrti razred gimnazije (Svijet prije nas 4, Meridijani, 2021), a uredio je i naslov Dijalog s povodom 10. Jay Winter: geometrija sjećanja i logika tišine (u pripremi za tisak).

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: https://www.plejada-zg.hr/knjiga/trijumf-ideje-jugoslavenstva-kulturna-i-intelektualna-povijest-zagreba-u-prvome-svjetskom-ratu/ ZA SVA PITANJA I PONUDE SLOBODNO NAM SE OBRATITE NA E-MAIL ADRESU plejadazagreb@gmail.com

,

Plejada je objavila novu knjigu Matka Globačnika, “AUSTRO-UGARSKA ILI BALKAN. Gledište hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.–1914.)”

Knjiga analizira „vanjsku politiku“ hrvatske socijaldemokracije za vrijeme Balkanskih ratova, odnosno u vrijeme najintenzivnijih odnosa hrvatskih socijaldemokrata (V. Korać, V. Bukšeg, J. Demetrović i dr.) s njihovim drugovima iz zemalja na Balkanu (D. Tucović, D. Lapčević, D. Blagoev, J. Sakazov i dr.) prije Prvoga svjetskog rata. Istraživanje odnosa među socijalistima provedeno je inovativnom metodologijom i na temelju nekorištenih izvora, poput zapisnika Glavnog odbora Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, te je smješteno u kontekst rasprava o nacionalnom pitanju Južnih Slavena koje su vodili najrelevantniji europski socijalistički teoretičari (K. Kautsky, H. Wendel, O. Bauer, K. Renner itd.). Autor na taj način prikazuje kako je među socijalistima u Austro-Ugarskoj i na Balkanu došlo do teško premostivog rascjepa po pitanju stvaranja federativne balkanske republike. Ova knjiga mijenja dosadašnju percepciju u historiografiji te pruža nov i zanimljiv pogled na „pretpovijest“ socijalističke/komunističke Jugoslavije.

Objavljena dijelom i u povodu 110. godišnjice Balkanskih ratova i 30. godišnjice dezintegracije Jugoslavije, knjiga je namijenjena povjesničarima, politolozima i političarima, ali i širem krugu čitatelja koje zanima povijest hrvatske socijaldemokracije.

Dr. sc. Matko Globačnik (Zagreb, 1990.), član je Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i urednik u nakladničkoj kući Plejada. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu, s više nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost i doktorirao 2020. godine. Autor je četiriju knjiga (posljednja je 2021. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom Historizam i marksizam u hrvatskim ideološkim sukobima Drugoga svjetskog rata), znanstvenih i popularnoznanstvenih članaka i prikaza, sudionik više znanstvenih projekata i član nekoliko stručnih udruženja u zemlji i inozemstvu. Razdoblje njegova užeg istraživačkog interesa je moderna i suvremena povijest.

Podaci o knjizi: 152 str.; format 15 x 23 cm; meki uvez s klapnama; cijena: 20 € / 150,69 kn. ISBN 978-953-7782-90-0.

 

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: AUSTRO-UGARSKA ILI BALKAN. Gledište hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.–1914.) | Plejada d.o.o. (plejada-zg.hr) ZA SVA PITANJA I PONUDE SLOBODNO NAM SE OBRATITE NA E-MAIL ADRESU plejadazagreb@gmail.com

,

JE LI POSTOJALA SOCIJALISTIČKA KULTURNA POLITIKA? Monografija o kulturi u industrijskom i radničkom Sisku

Vlatko Čakširan

KULTURNE POLITIKE I KULTURNE PRAKSE U GRADU SISKU 1945. – 1965.

 

Sisak je nakon završetka Drugog svjetskog rata postao važan industrijski grad na hrvatskom i jugoslavenskom prostoru koji je kroz svoj nagli razvoj osjetio sve potrebe i probleme tadašnjeg društva. Politički i društveni procesi bili su obilježeni znatnom ideologizacijom koju je predvodila KPJ (kasnije SKJ) u cilju formiranja novog društva i političkog sistema u odmaku od onog prijeratnoga i ratnog. Grad Sisak je u tom kontekstu gotovo ogledni primjer u socijalističkom društvu u kojem se mogu pratiti sve bitne promjene i na državnoj razini. Autor analizira dva razdoblja: agitpropovsko do 1952. i samoupravno socijalističko do 1965. godine.

Knjiga je primarno namijenjena znanstvenoj i stručnoj javnosti, pogotovo povjesničarima, sociolozima i svima koji istražuju kulturnu povijest. Može potaknuti slična istraživanja povijesti drugih gradova ili regija, što knjigu čini zanimljivim štivom i za inozemne povjesničare.

Dr. sc. Vlatko Čakširan (Sisak, 1977.), povjesničar, muzejski savjetnik u Gradskom muzeju Sisak, od 2013. – 2021. ravnatelj Muzeja. Doktorirao na studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta u Zagreb ((2019.). Polje njegova interesa je grad Sisak na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, zatim industrijska baština grada i politički i kulturni život Siska između Prvog i Drugog svjetskog rata i nakon Drugog svjetskog rata. Pokretač je manifestacije „Dani industrijske baštine grada Siska“ koja je 2015. dobila nagradu Hrvatskog muzejskog društva.

Podaci o knjizi: Biblioteka NOVA PLEJADA; 312 str.; format 17 x 24 cm; tvrdi uvez; cijena: 28 € / 210 kn. ISBN 978-953-7782-78-8.

 

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: KULTURNE POLITIKE I KULTURNE PRAKSE U GRADU SISKU 1945. – 1965. | Plejada d.o.o. (plejada-zg.hr) ZA SVA PITANJA I PONUDE SLOBODNO NAM SE OBRATITE NA E-MAIL ADRESU plejadazagreb@gmail.com