U upravo objavljenoj knjizi Europski labirint. EU fondovi i regionalni razvoj Republike Hrvatske autorica Martina Vukašina provodi inovativnu i dubinsku analizu učinaka EU fondova na regionalni razvoj gospodarstva novih članica EU, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Kroz detaljan pregled alociranih, ugovorenih i isplaćenih sredstava, knjiga doprinosi preciznijem razumijevanju financijskih tokova i njihovih učinaka na gospodarski razvoj. Nakon više od deset godina članstva u Uniji, u Republici Hrvatskoj realizirani su brojni projekti i ostvarena unaprjeđenja u administrativnoj i institucionalnoj strukturi praćenja implementacije EU projekata. Najvažniji poučak koji Hrvatska treba primijeniti iz dobivenih rezultata isti je kao i kod ostalih novih zemalja članica EU-a, a to je da se ne smije oslanjati isključivo na ESI fondove kao jedine izvore investicija i pokretače razvoja. Oni mogu poslužiti kao kvalitetan temelj za rast i razvoj, kao komplement domaćim investicijama, ali oni sami neće dovesti do regionalne konvergencije niti unutar Hrvatske niti na regionalnoj razini EU-a.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail: plejadazagreb@gmail.com

Plejada je upravo objavila knjigu Gospodarska povijest Nezavisne Države Hrvatske u nacionalsocijalističkom veleprostoru 1941.–1945. istaknutog njemačkog stručnjaka za povijest Jugoistočne Europe Holma Sundhaussena (1942.–2015.) koji je na temelju opširnih arhivskih istraživanja u Njemačkoj, Hrvatskoj i Srbiji te relevantne literature analizirao cjelokupno gospodarstvo Nezavisne Države Hrvatske u gospodarskom veleprostoru nacističke Njemačke. Počevši od međuratnih njemačkih shvaćanja kako bi gospodarski prostor Europe trebao biti uređen i od uspostave Nezavisne Države Hrvatske, preko analize svih grana njezina gospodarstva u odnosu prema planovima nacističke Njemačke, Sundhaussen zaključuje da Nezavisna Država Hrvatska nikako nije ispunjavala očekivanja njemačkih planera, već se razvila u područje kojem je trebala financijska pomoć. Radi se o prijevodu djela izvorno objavljenog na njemačkom jeziku 1983. godine, u prijevodu istaknute hrvatske gospodarske povjesničarke Mire Kolar-Dimitrijević i u redakciji povjesničara i urednika Matka Globačnika, s novim predgovorom i dodacima izrađenima za ovo hrvatsko izdanje. Sveukupno knjiga donosi pedesetak tablica, desetak crteža, sedam tabela i sedam karata. Na kraju knjige doneseni su posebni dodaci za hrvatsko izdanje: kratki životopis autora s bibliografijom njegovih relevantnijih radova i tematski poredan popis izabrane literature o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, objavljene nakon 1983. godine.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite i poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail: plejadazagreb@gmail.com

Knjiga je nastala proširenjem doktorske disertacije koju je autor obranio 2022. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Cilj je knjige istraživanje fenomena ekstremizma, vrlo važnog problema koji dominira Jugoistočnom Europom (ali i brojnim drugim državama, neovisno o tomu radi li se o konsolidiranim demokracijama ili hibridnim režimima) te prezentirati znanstveno utvrđene razlike u odnosu Hrvatske i Srbije. U prvom dijelu autor detaljno razrađuje teorijske osnove, da bi u drugom dijelu knjige analizirao pojave što su ih detektirala relevantna međunarodna tijela (Human Rights Watch i Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti).

Ova komparativna analiza prezentira svu složenost procesa suzbijanja ekstremizma u Hrvatskoj i Srbiji, kao dviju država s određenim problemima u reakcijama na manifestacije ekstremizama, ponajprije onima s ekstremno desnog spektra (kojih prema strateškim dokumentima uopće ne bi trebalo ni biti). Knjiga doprinosi boljem razumijevanju ekstremističkih procesa i potiče znanstveni i stručni dijalog s ciljem pospješivanja politika suzbijanja ekstremizma u obje države, a posljedično i cijeloj regiji Jugoistočne Europe.

Dr. sc. Robert Bošnjak (Zagreb, 1981.) školovao se, živi i radi u Zagrebu. Diplomirao je na Sveučilišnom studiju kriminalistike u Zagrebu (2005.) i zaposlio se u MUP-u RH. Završio je Poslijediplomski sveučilišni studij Sigurnosna politika RH na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (2015.), na kojem je i doktorirao (2022.).

Biblioteka ARGUMENTI: 272 str.; format 15 x 23 cm; meki uvez; cijena: 25 EUR-a; ISBN: 978-953-7782-97-9

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sva pitanja slobodno nam se obratite na e-mail plejadazagreb@gmail.com.

Promocija knjige u izdanju Plejade i VeDRA-e, Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924. – 2024., održat će se u četvrtak, 24. listopada 2024. u 18 sati u novoj dvorani SKD Prosvjete, Preradovićeva 21 (dvorište), Zagreb.

Knjigu će predstaviti urednik Ilija Ranić (Plejada d.o.o.), predsjednik VeDRA-e Ranko Britvić i autor prof. dr. sc. Vjekoslav Perica.

Knjigu će na promociji biti moguće kupiti po promotivnoj cijeni!

Objavljena je knjiga ANTIFAŠIZAM. Povijest, mit i aktualnost jednog svjetskog pokreta, 1924. – 2024. u izdanju Plejade i Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA). Autor nastoji objasniti antifašizam kao povijest, a potom i naknadnu upotrebu te povijesti, te izdvojiti najvažnije lekcije i iskustva. Knjiga sadrži predgovor i sedam poglavlja: „Uvod: antifašizam, velika slika“; „Historijski antifašizam: 1921. – 1945.“; „Prilozi za jednu kulturnu povijest antifašizma: simboli, mitovi i narativi“; „Moralna snaga i pomirbeni potencijal antifašizma“; „(Kontra)mitovi o antifašizmu u srpskom i hrvatskom nacionalizmu“; „Fašizam i antifašizam našeg doba“; „Zaključna razmatranja: što je bio historijski antifašizam i koga se to danas tiče“. Širina pristupa omogućava Perici ne samo povijesnu analizu – studiju historijata antifašizma u svijetu i kod nas – nego i prikaz suvremenih oblika antifašizma, a i njihove potencijale za budućnost. Njegov temeljac danas je zapravo emancipacija svih podčinjenih skupina i traženje alternativa te gradnja pravednijeg, slobodnijeg, inkluzivnijeg svijeta. Posebno je obrađena antifašistička kulturna produkcija koja je nadživjela pokret i postala dio mnogih nacionalnih kultura i svjetske kulturne baštine. Javlja se u djelima trajne vrijednosti od Hemingwaya i Picassa do tisuća intelektualaca i umjetnika koji su bili aktivni antifašisti, pa sve do suvremenih izričaja u video umjetnosti i internetskim prilozima koji temu približavaju mladim naraštajima. Prilog knjizi je izbor iz kulturne i umjetničke baštine historijskog antifašizma koji sadrži izbor iz glazbene baštine antifašizma, klasike antifašističkog filma i televizijske produkcije, književna i umjetnička djela te “jednu svjetsku listu antifašista”.

Dr. sc. Vjekoslav Perica (Split, 1955.), povjesničar i sveučilišni profesor. Završio je Pravni fakultet u Splitu, radio u Slobodnoj Dalmaciji i u Gradu Splitu. Pred rat 1991. odlazi u SAD gdje je na University of Minnesota – Twin Cities magistrirao politologiju i doktorirao modernu svjetsku povijest. Radio je na nekoliko američkih sveučilišta i istraživačkih instituta. Bio je Fulbrightov stipendist SAD-a u Srbiji 2007., te dobitnik stipendije Nizozemskog kraljevskog instituta (NIAS) 2012. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predavao je svjetsku povijest od 2007. do 2020. Fokus je njegova interesa u većini objavljenih radova fenomen modernih nacionalizama i odnos religije prema njima.

Biblioteka: Posebno izdanje; opseg: 504 str.; 16 stranica u koloru; format 17 x 24 cm; tvrdi uvez; cijena: 40 EUR-a; ISBN: 978-953-7782-96-2 (Plejada), 978-953-49474-2-5 (VeDRA).

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite slobodno nas kontaktirajte na e-mail plejadazagreb@gmail.com.

Promocija knjige u izdanju Plejade, Radikalna desnica u Republici Poljskoj, održat će se u ponedjeljak, 14. listopada 2024. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5.

Knjigu će predstaviti recenzent prof. dr. sc. Tihomir Cipek (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Magdalena Najbar Agičić (Sveučilište Sjever), prof. dr. sc. Vladimir Filipović (Libertas međunarodno sveučilište), autor dr. sc. Stjepan Lacković (Veleučilište Baltazar) i urednik Ilija Ranić (Plejada d.o.o.).

Knjigu će na promociji biti moguće kupiti po promotivnoj cijeni!

Hrvatski politički emigrant Gojko Borić gotovo čitav životni vijek proveo je u Saveznoj Republici Njemačkoj radeći kao novinar Deutsche Wellea i surađujući u hrvatskim emigrantskim publikacijama, nikad ne izgubivši iz vida politička i kulturna kretanja u svojoj domovini. Na stranicama prvoga dijela ove knjige autor pripovijeda o svojim susretima s danas znamenitim ličnostima hrvatske politike i kulture poput književnika Gustava Krkleca, nadbiskupa Frane Franića, bivšeg komunista i političkog emigranta Ante Cilige, pjesnika Drage Ivaniševića, svećenika Krunoslava Draganovića, prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, političara Vlade Gotovca, jezikoslovaca Zlatka Vincea i Ljudevita Jonkea, kao i s brojnim drugima. Drugi dio knjige donosi autorove poglede na prošlost hrvatske nacije i političke emigracije, ocjene književnog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena, polemičke priloge o hrvatskoj historiografiji i razmatranja o geopolitičkim odnosima u svijetu.

Gojko Borić (Podgora, 1932.), novinar, publicist, prevoditelj s njemačkoga na hrvatski, politički analitičar i suosnivač emigrantskih časopisa, radio je 35 godina kao novinar, spiker i voditelj hrvatskih emisija na RTV postaji Deutsche Welle. Živi kao umirovljenik u Kölnu. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u El Shattu (Egipat), Makarskoj i Zagrebu, a Srednju tehničku školu građevinskoga smjera u Splitu. Godine 1954. pobjegao je s trojicom istomišljenika iz Jugoslavije u Austriju jer im je prijetilo uhićenje kao inicijatora splitskoga časopisa kršćanske orijentacije u nastajanju pod nazivom Kritika. Netom što je došao u austrijski Graz počeo je surađivati književnim osvrtima u Hrvatskoj reviji. Kasnije je suradnju proširio na političke raščlambe. Surađivao je pod pseudonimom Hrvoje Vukelić u mjesečniku Hrvatska država kad ju je uređivao poznati hrvatsko-španjolski publicist Luka Brajnović. Objavio je niz političkih analiza u njemačkom časopisu Osteuropa i jedan književni osvrt u glasilu istočnoeuropskih disidenata Kontinent. Nakon oslobođenja Hrvatske od komunizma javljao se političkim i književnim tekstovima u Vjesniku, Vijencu, Mostu – The Bridge i ponovno u Hrvatskoj reviji. Bio je dugo vremena izvjestitelj Slobodne Dalmacije iz Bonna u kojoj je imao kolumnu „S inozemnog vidikovca“. Suosnivač je i autor časopisa na njemačkom jeziku Kroatische Berichte i internetske platforme Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Bulletin. U dva mandata bio je predsjednikom hrvatskog kulturnog društva u Kölnu Colonia Croatica.

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: Moji susreti i spoznaje kao novinara u tuđini i domovini. Za sva pitanja i narudžbe kontaktirajte nas na e-mail plejadazagreb@gmail.com

U prepunoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu jučer, 8. svibnja 2024., u sklopu Kliofesta održano je predstavljanje knjige Nejednaki partneri. Hrvatsko-mađarski odnosi 1860. – 1873. Sudjelovali su autor prof. dr. sc. Željko Holjevac (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), urednik knjige dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), recenzentica knjige dr. sc. Vlasta Švoger (Hrvatski institut za povijest) i recenzent dr. sc. Dinko Šokčević (Institut za povijesne znanosti Istraživačkoga centra za humanističke znanosti u Budimpešti). Urednik Matko Globačnik uvodno se s pozicije nakladnika osvrnuo na knjigu, recenzentica Vlasta Švoger govorila je o sadržaju knjige, recenzent Dinko Šokčević o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, a autor Željko Holjevac o pisanju knjige, da bi potom diskusija bila nastavljena uz piće i kolače.

U punoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu jučer, 7. svibnja 2024., održano je predstavljanje knjige Viteštvo u srednjovjekovnoj Bosni. Sudjelovali su autor dr. sc. Emir Filipović, izv. prof. (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), urednik dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), predstavljači dr. sc. Branka Grbavac (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) i dr. sc. Luka Špoljarić, doc. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Uvodno se urednik osvrnuo na proces objavljivanja knjige sa stajališta nakladnika, odabrane teme iz sadržaja knjige izložili su predstavljači koji su izrazili i pohvale, a konačno se publici obratio i autor koji je odgovarao na pitanja prisutnih, da bi diskusija bila nastavljena uz kolače i piće.

U izdanju Plejade i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga NEJEDNAKI PARTNERI. Hrvatsko-mađarski odnosi 1860. – 1873. Željka Holjevca. Na osnovi proučavanja izvora u hrvatskim i mađarskim arhivima, onodobne periodike na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, te brojnih objavljenih izvora i sekundarne literature, autor kroz prizmu politike habsburškog vladara Franje Josipa prikazuje cjelokupnost hrvatsko-mađarskih odnosa od 1860. do 1873. godine, dakle u ključnome razdoblju koje je odredilo suživot Hrvata i Mađara do raspada Habsburške Monarhije u Prvome svjetskom ratu. Osim prikaza ključnih događaja, počevši s Listopadskom diplomom i Hrvatskim i Ugarskim saborom 1861., preko Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe pa do revizije Hrvatsko-ugarske nagodbe 1873. godine, autor se posvećuje i manje poznatim događajima koji su odjeknuli u tadašnjoj hrvatskoj i mađarskoj javnosti, kao i pitanju Rijeke, Međimurja, Vojne krajine, Dalmacije i životnih aspekata hrvatsko-mađarskih odnosa. Ovo impozantno izdanje, koje će postati jedno od temeljnih referentnih izdanja hrvatske historiografije za povijest 19. stoljeća, opremljeno je i izabranim ilustracijama tiskanima na posebnom papiru.

Prof. dr. sc. Željko Holjevac (Brinje, 1973.), studirao je povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. stekao akademski stupanj doktora znanosti. Od 1998. do 2007. radio je kao asistent u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Od 2007. do 2019. bio je zaposlen na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao docent, izvanredni i redoviti profesor. Od 2014. do 2016. bio je prodekan za organizaciju i razvoj, a akademske godine 2016/17. i obnašatelj dužnosti dekana. Od 2019. ravnatelj je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, gdje je i zaposlen kao znanstveni savjetnik.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sva pitanja i upite slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com.