Knjiga Gospodarska povijest Nezavisne Države Hrvatske u nacionalsocijalističkom veleprostoru 1941.–1945. Propast jedne eksploatacijske strategije Holma Sundhaussena predstavljena je jučer, 14. svibnja 2025., u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta. Sudjelovali su urednik i redaktor knjige, dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), te predstavljači, stručnjaci za gospodarsku i ekonomsku povijest, dr. sc. Ivica Šute, red. prof. i dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof., obojica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uvodno je urednik istaknuo važnost objave ove kapitalne knjige unatoč nedovoljnoj financijskoj potpori i kompliciranosti izvornoga rukopisa, dok su predstavljači objasnili relevantnost Sundhaussenove studije za hrvatsku historiografiju i upoznali prisutne sa sadržajem knjige. Diskusija s prisutnom publikom potom je nastavljena uz kolače i piće.

Jučer, 13. svibnja 2025. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održano je, u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta, predstavljanje knjige Mirogoj od 1876. do 1914. Između funkcionalnosti i reprezentativnosti. Sudjelovala je autorica, dr. sc. Kristina Milković, izv. prof. (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) i urednik dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), kao i recenzenti, dr. sc. Željko Holjevac (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) i dr. sc. Darko Vitek, izv. prof. (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu). U prisustvu brojne publike, urednik je govorio o knjizi s pozicije nakladnika, recenzenti su upoznali prisutne sa sadržajem knjige, a autorica je govorila o procesu istraživanja, pisanja i objavljivanja, zahvalivši se svima koji su joj pomogli u tome. Na kraju je otvorena diskusija koja je nastavljena uz kolače i piće.

Ova inovativna knjiga proučava groblje Mirogoj, ponajprije na temelju arhivskih izvora, od utemeljenja 1876. do početka Prvoga svjetskog rata 1914. godine, spajajući urbanu povijest Zagreba, širu političku, društvenu, pravnu i kulturnu povijest, s poviješću umjetnosti. Objašnjavajući utemeljenje Mirogoja tadašnjim demografskim kretanjima i medicinskim spoznajama te planovima zagrebačke gradske uprave u političkom okviru Habsburške Monarhije, autorica među ostalim opširno prikazuje izbor lokacije i uređenje Mirogoja, pravni okvir i službe koje su regulirale groblje, odnos prema smrti u „dugome“ 19. stoljeću i Mirogoj kao mjesto obiteljske memorije. No ovakav lokalni okvir nadilazi praćenjem utjecaja europskih gradova na Zagreb te prikazom pretvaranja Mirogoja u nacionalni panteon. Popraćena brojnim ilustracijama, ova će knjiga zbog svoje zanimljive teme i širokog sintetskog karaktera privući pažnju i stručnjaka i šire čitateljske publike.

Izv. prof. dr. sc. Kristina Milković (Mostar, 1974.), diplomirala je 2001. povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i te godine upisala je Poslijediplomski studij Hrvatska povijest na istom Fakultetu te je zaposlena kao znanstvena novakinja na projektu „Temeljni dokumenti hrvatske povijesti“ prof. dr. sc. Nikše Stančića u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim bavljenja znanstveno-istraživačkim radom, sudjelovala je u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta. Od 2014. godine zaposlena je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, danas Fakultetu hrvatskih studija gdje do danas radi. Sudjelovala je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću“ voditelja dr. sc. Marina Manina s Hrvatskog instituta za povijest, u okviru kojega se bavila temom Mirogoja. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te je autorica više znanstvenih radova i jedne knjige, Josip Jelačić u Prvoj banskoj pukovniji (1841.– 1848.). Prilog za povijest političke ideologije Josipa Jelačića (Plejada, 2014).

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com

U upravo objavljenoj knjizi Europski labirint. EU fondovi i regionalni razvoj Republike Hrvatske autorica Martina Vukašina provodi inovativnu i dubinsku analizu učinaka EU fondova na regionalni razvoj gospodarstva novih članica EU, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Kroz detaljan pregled alociranih, ugovorenih i isplaćenih sredstava, knjiga doprinosi preciznijem razumijevanju financijskih tokova i njihovih učinaka na gospodarski razvoj. Nakon više od deset godina članstva u Uniji, u Republici Hrvatskoj realizirani su brojni projekti i ostvarena unaprjeđenja u administrativnoj i institucionalnoj strukturi praćenja implementacije EU projekata. Najvažniji poučak koji Hrvatska treba primijeniti iz dobivenih rezultata isti je kao i kod ostalih novih zemalja članica EU-a, a to je da se ne smije oslanjati isključivo na ESI fondove kao jedine izvore investicija i pokretače razvoja. Oni mogu poslužiti kao kvalitetan temelj za rast i razvoj, kao komplement domaćim investicijama, ali oni sami neće dovesti do regionalne konvergencije niti unutar Hrvatske niti na regionalnoj razini EU-a.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail: plejadazagreb@gmail.com

Plejada je upravo objavila knjigu Gospodarska povijest Nezavisne Države Hrvatske u nacionalsocijalističkom veleprostoru 1941.–1945. istaknutog njemačkog stručnjaka za povijest Jugoistočne Europe Holma Sundhaussena (1942.–2015.) koji je na temelju opširnih arhivskih istraživanja u Njemačkoj, Hrvatskoj i Srbiji te relevantne literature analizirao cjelokupno gospodarstvo Nezavisne Države Hrvatske u gospodarskom veleprostoru nacističke Njemačke. Počevši od međuratnih njemačkih shvaćanja kako bi gospodarski prostor Europe trebao biti uređen i od uspostave Nezavisne Države Hrvatske, preko analize svih grana njezina gospodarstva u odnosu prema planovima nacističke Njemačke, Sundhaussen zaključuje da Nezavisna Država Hrvatska nikako nije ispunjavala očekivanja njemačkih planera, već se razvila u područje kojem je trebala financijska pomoć. Radi se o prijevodu djela izvorno objavljenog na njemačkom jeziku 1983. godine, u prijevodu istaknute hrvatske gospodarske povjesničarke Mire Kolar-Dimitrijević i u redakciji povjesničara i urednika Matka Globačnika, s novim predgovorom i dodacima izrađenima za ovo hrvatsko izdanje. Sveukupno knjiga donosi pedesetak tablica, desetak crteža, sedam tabela i sedam karata. Na kraju knjige doneseni su posebni dodaci za hrvatsko izdanje: kratki životopis autora s bibliografijom njegovih relevantnijih radova i tematski poredan popis izabrane literature o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, objavljene nakon 1983. godine.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite i poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail: plejadazagreb@gmail.com

Knjiga je nastala proširenjem doktorske disertacije koju je autor obranio 2022. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Cilj je knjige istraživanje fenomena ekstremizma, vrlo važnog problema koji dominira Jugoistočnom Europom (ali i brojnim drugim državama, neovisno o tomu radi li se o konsolidiranim demokracijama ili hibridnim režimima) te prezentirati znanstveno utvrđene razlike u odnosu Hrvatske i Srbije. U prvom dijelu autor detaljno razrađuje teorijske osnove, da bi u drugom dijelu knjige analizirao pojave što su ih detektirala relevantna međunarodna tijela (Human Rights Watch i Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti).

Ova komparativna analiza prezentira svu složenost procesa suzbijanja ekstremizma u Hrvatskoj i Srbiji, kao dviju država s određenim problemima u reakcijama na manifestacije ekstremizama, ponajprije onima s ekstremno desnog spektra (kojih prema strateškim dokumentima uopće ne bi trebalo ni biti). Knjiga doprinosi boljem razumijevanju ekstremističkih procesa i potiče znanstveni i stručni dijalog s ciljem pospješivanja politika suzbijanja ekstremizma u obje države, a posljedično i cijeloj regiji Jugoistočne Europe.

Dr. sc. Robert Bošnjak (Zagreb, 1981.) školovao se, živi i radi u Zagrebu. Diplomirao je na Sveučilišnom studiju kriminalistike u Zagrebu (2005.) i zaposlio se u MUP-u RH. Završio je Poslijediplomski sveučilišni studij Sigurnosna politika RH na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (2015.), na kojem je i doktorirao (2022.).

Biblioteka ARGUMENTI: 272 str.; format 15 x 23 cm; meki uvez; cijena: 25 EUR-a; ISBN: 978-953-7782-97-9

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sva pitanja slobodno nam se obratite na e-mail plejadazagreb@gmail.com.

Promocija knjige u izdanju Plejade i VeDRA-e, Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924. – 2024., održat će se u četvrtak, 24. listopada 2024. u 18 sati u novoj dvorani SKD Prosvjete, Preradovićeva 21 (dvorište), Zagreb.

Knjigu će predstaviti urednik Ilija Ranić (Plejada d.o.o.), predsjednik VeDRA-e Ranko Britvić i autor prof. dr. sc. Vjekoslav Perica.

Knjigu će na promociji biti moguće kupiti po promotivnoj cijeni!

Objavljena je knjiga ANTIFAŠIZAM. Povijest, mit i aktualnost jednog svjetskog pokreta, 1924. – 2024. u izdanju Plejade i Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA). Autor nastoji objasniti antifašizam kao povijest, a potom i naknadnu upotrebu te povijesti, te izdvojiti najvažnije lekcije i iskustva. Knjiga sadrži predgovor i sedam poglavlja: „Uvod: antifašizam, velika slika“; „Historijski antifašizam: 1921. – 1945.“; „Prilozi za jednu kulturnu povijest antifašizma: simboli, mitovi i narativi“; „Moralna snaga i pomirbeni potencijal antifašizma“; „(Kontra)mitovi o antifašizmu u srpskom i hrvatskom nacionalizmu“; „Fašizam i antifašizam našeg doba“; „Zaključna razmatranja: što je bio historijski antifašizam i koga se to danas tiče“. Širina pristupa omogućava Perici ne samo povijesnu analizu – studiju historijata antifašizma u svijetu i kod nas – nego i prikaz suvremenih oblika antifašizma, a i njihove potencijale za budućnost. Njegov temeljac danas je zapravo emancipacija svih podčinjenih skupina i traženje alternativa te gradnja pravednijeg, slobodnijeg, inkluzivnijeg svijeta. Posebno je obrađena antifašistička kulturna produkcija koja je nadživjela pokret i postala dio mnogih nacionalnih kultura i svjetske kulturne baštine. Javlja se u djelima trajne vrijednosti od Hemingwaya i Picassa do tisuća intelektualaca i umjetnika koji su bili aktivni antifašisti, pa sve do suvremenih izričaja u video umjetnosti i internetskim prilozima koji temu približavaju mladim naraštajima. Prilog knjizi je izbor iz kulturne i umjetničke baštine historijskog antifašizma koji sadrži izbor iz glazbene baštine antifašizma, klasike antifašističkog filma i televizijske produkcije, književna i umjetnička djela te “jednu svjetsku listu antifašista”.

Dr. sc. Vjekoslav Perica (Split, 1955.), povjesničar i sveučilišni profesor. Završio je Pravni fakultet u Splitu, radio u Slobodnoj Dalmaciji i u Gradu Splitu. Pred rat 1991. odlazi u SAD gdje je na University of Minnesota – Twin Cities magistrirao politologiju i doktorirao modernu svjetsku povijest. Radio je na nekoliko američkih sveučilišta i istraživačkih instituta. Bio je Fulbrightov stipendist SAD-a u Srbiji 2007., te dobitnik stipendije Nizozemskog kraljevskog instituta (NIAS) 2012. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predavao je svjetsku povijest od 2007. do 2020. Fokus je njegova interesa u većini objavljenih radova fenomen modernih nacionalizama i odnos religije prema njima.

Biblioteka: Posebno izdanje; opseg: 504 str.; 16 stranica u koloru; format 17 x 24 cm; tvrdi uvez; cijena: 40 EUR-a; ISBN: 978-953-7782-96-2 (Plejada), 978-953-49474-2-5 (VeDRA).

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite slobodno nas kontaktirajte na e-mail plejadazagreb@gmail.com.

Promocija knjige u izdanju Plejade, Radikalna desnica u Republici Poljskoj, održat će se u ponedjeljak, 14. listopada 2024. u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Zagreb, Preradovićeva 5.

Knjigu će predstaviti recenzent prof. dr. sc. Tihomir Cipek (Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr. sc. Magdalena Najbar Agičić (Sveučilište Sjever), prof. dr. sc. Vladimir Filipović (Libertas međunarodno sveučilište), autor dr. sc. Stjepan Lacković (Veleučilište Baltazar) i urednik Ilija Ranić (Plejada d.o.o.).

Knjigu će na promociji biti moguće kupiti po promotivnoj cijeni!

Hrvatski politički emigrant Gojko Borić gotovo čitav životni vijek proveo je u Saveznoj Republici Njemačkoj radeći kao novinar Deutsche Wellea i surađujući u hrvatskim emigrantskim publikacijama, nikad ne izgubivši iz vida politička i kulturna kretanja u svojoj domovini. Na stranicama prvoga dijela ove knjige autor pripovijeda o svojim susretima s danas znamenitim ličnostima hrvatske politike i kulture poput književnika Gustava Krkleca, nadbiskupa Frane Franića, bivšeg komunista i političkog emigranta Ante Cilige, pjesnika Drage Ivaniševića, svećenika Krunoslava Draganovića, prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, političara Vlade Gotovca, jezikoslovaca Zlatka Vincea i Ljudevita Jonkea, kao i s brojnim drugima. Drugi dio knjige donosi autorove poglede na prošlost hrvatske nacije i političke emigracije, ocjene književnog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena, polemičke priloge o hrvatskoj historiografiji i razmatranja o geopolitičkim odnosima u svijetu.

Gojko Borić (Podgora, 1932.), novinar, publicist, prevoditelj s njemačkoga na hrvatski, politički analitičar i suosnivač emigrantskih časopisa, radio je 35 godina kao novinar, spiker i voditelj hrvatskih emisija na RTV postaji Deutsche Welle. Živi kao umirovljenik u Kölnu. Pučku školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju u El Shattu (Egipat), Makarskoj i Zagrebu, a Srednju tehničku školu građevinskoga smjera u Splitu. Godine 1954. pobjegao je s trojicom istomišljenika iz Jugoslavije u Austriju jer im je prijetilo uhićenje kao inicijatora splitskoga časopisa kršćanske orijentacije u nastajanju pod nazivom Kritika. Netom što je došao u austrijski Graz počeo je surađivati književnim osvrtima u Hrvatskoj reviji. Kasnije je suradnju proširio na političke raščlambe. Surađivao je pod pseudonimom Hrvoje Vukelić u mjesečniku Hrvatska država kad ju je uređivao poznati hrvatsko-španjolski publicist Luka Brajnović. Objavio je niz političkih analiza u njemačkom časopisu Osteuropa i jedan književni osvrt u glasilu istočnoeuropskih disidenata Kontinent. Nakon oslobođenja Hrvatske od komunizma javljao se političkim i književnim tekstovima u Vjesniku, Vijencu, Mostu – The Bridge i ponovno u Hrvatskoj reviji. Bio je dugo vremena izvjestitelj Slobodne Dalmacije iz Bonna u kojoj je imao kolumnu „S inozemnog vidikovca“. Suosnivač je i autor časopisa na njemačkom jeziku Kroatische Berichte i internetske platforme Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Bulletin. U dva mandata bio je predsjednikom hrvatskog kulturnog društva u Kölnu Colonia Croatica.

KNJIGU KUPITE U INTERNETSKOJ TRGOVINI PLEJADE: Moji susreti i spoznaje kao novinara u tuđini i domovini. Za sva pitanja i narudžbe kontaktirajte nas na e-mail plejadazagreb@gmail.com