U četvrtak 7. svibnja 2026. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta održano je predstavljanje prvoga sveska knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju dr. sc. Ivana Basića, izv. prof. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Knjigu je uvodno predstavio urednik knjige dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.) koji je govorio o njoj s nakladničkog aspekta, sadržaj je detaljnije izložio recenzent dr. sc. Danijel Džino (Sveučilište Macquarie u Sydneyu, Australija), potom je o knjizi govorio dr. sc. Ivan Majnarić, red. prof. (Hrvatsko katoličko sveučilište), dok se autor osvrnuo na motive nastanka djela i proces njegova dovršavanja za tisak.
U srijedu 6. svibnja 2026. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta održano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globačnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previšić, red. prof., koji je govorio o dosadašnjim istraživanjima hrvatske socijaldemokracije, posebice u jugoslavenskoj historiografiji, i dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof., koji je istaknuo poželjne pravce u budućim istraživanjima, dok je urednik zbornika izložio podatke o planiranju i pripremi zbornika te o njemu kao rezultatu kolektivnog rada povjesničara.
U ponedjeljak 4. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u sklopu manifestacije Friendship in May održano je predstavljanje prvoga sveska knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju dr. sc. Ivana Basića, izv. prof. s navedenoga Fakulteta. Nakon uvodne riječi prodekana dr. sc. Vedrana Barbarića, izv. prof., knjigu su predstavili urednik knjige dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.) koji je govorio o njoj sa stajališta nakladnika, recenzent dr. sc. Hrvoje Gračanin, red. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreba) govorio je o knjizi s aspekta djelatnosti Društva za bizantske studije, recenzent dr. sc. Danijel Džino (Sveučilište Macquarie u Sydneyu, Australija) pobliže je predstavio sadržaj knjige, a autor se osvrnuo na motive nastanka djela i proces njegova dovršavanja za tisak.
Zbornik je objavljen u povodu okruglih obljetnica vezanih uz hrvatsku socijaldemokraciju. Godina 2024. označava 150. godišnjicu rođenja (24. studenog 1874.) i 100. godišnjicu smrti (1. ožujka 1924.) Vilima Bukšega, jednoga od prvaka hrvatske socijaldemokracije i pionirskog organizatora sindikata u Hrvatskoj. Ista godina označava i 130. godišnjicu utemeljenja (8/9. rujna 1894.) Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije. A 2027. godine slavit će se 150. godišnjica rođenja (14. travnja 1877.) još jednoga prvaka hrvatske socijaldemokracije, Vitomira Koraća. Pored izvornih priloga socijaldemokrata Vilima Bukšega (1874.–1924.), Vitomira Koraća (1877.–1941.) i Jerka Dorbića (1880.–1960.), zbornik donosi članke povjesničara Stjepana Matkovića “Josip Frank, radništvo i socijaldemokrati”, Duje Jakovčevića, “Socijaldemokratska stranka u Dalmaciji u odnosu prema Hrvatskoj demokratskoj stranci/Hrvatskoj pučkoj naprednoj stranci i nacionalističkoj omladini 1902.–1914.” i Matka Globačnika, “Institucionalizacija hrvatske socijaldemokracije u Kraljevini SHS. Stvaranje radničkih komora za Hrvatsku i Slavoniju te Dalmaciju (1922.)”. Na kraju se nalazi sjećanje Mire Kolar-Dimitrijević, istaknute hrvatske gospodarske povjesničarke koja je u brojnim radovima doticala teme hrvatske socijaldemokracije, pod naslovom “Moja sjećanja na odnos Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu prema povijesti socijaldemokracije u Hrvatskoj do 1994. godine”.
UREDNIK ZBORNIKA
Dr. sc. Matko Globačnik (Zagreb, 1990.), direktor je i glavni urednik u nakladničkoj kući Plejada. S više nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost, i doktorirao 2020. godine. Autor je brojnih knjiga – posljednja je 2023. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom Austro-Ugarska ili Balkan. Gledište hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.–1914.) – te znanstvenih i popularnoznanstvenih članaka i prikaza. Član je Centra za inovativne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razdoblje njegova užeg istraživačkog uključuje modernu i suvremenu povijest.
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com
Iz tiska je izašla knjiga IZVORI I KONTEKSTI. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I, u izdanju Plejade i Hrvatskog društva za bizantske studije. Ova monumentalna knjiga donosi 25 rasprava povjesničara i povjesničara umjetnosti Ivana Basića, grupiranih u šest sekcija, a to su, pored “Uvoda”, “Kritika izvora, transmisija teksta, intertekstualnost”, “Finis Salonae u svjetlu novih istraživanja”, “Studije o poleogenezi Splita: predurbano i protourbano razdoblje”, “Epigrafija i prozopografija (V. – IX. stoljeće)” i “Bizantizmi jadranskog bazena”. Čak sedam rasprava prvi je puta za ovu zbirku prevedeno na hrvatski jezik, a jedna opširna rasprava o nasljedniku kneza Branimira i prethodniku kralja Tomislava, hrvatskome knezu Muncimiru, pisana na temelju novopronađenog ulomka iz Uzdolja i javnosti predstavljenog na izložbi “U početku bijaše kraljevstvo…”, prvi se puta objavljuje u ovoj knjizi. Ostale rasprave bave se najranijom poviješću Dioklecijanove palače, pitanjem pripadnosti Dalmacije Istočnom ili Zapadnom Rimskom Carstvu, propašću Salone, najranijom poviješću Splita, bizantskom vlašću nad dalmatinskim i istarskim gradovima, hrvatskim vladarima IX. stoljeća te brojnim drugim pitanjima koja u skladnu cjelinu zaokružuju i rasvjetljavaju temu istočnojadranske obale u “mračnome dobu”, u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku. Opremljena s oko 150 ilustracija i s opširnim kazalima, ova će knjiga biti neizostavna literatura za sve stručnjake i širi krug zainteresiranih čitatelja.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Basić (Split, 1982.), na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest i povijest umjetnosti, gdje je diplomirao (2007.) i doktorirao (2013.) na poslijediplomskom doktorskom studiju Medievistike disertacijom “Poleogeneza Splita na razmeđu kasne antike i ranoga srednjeg vijeka”. Nakon završenog studija radio je kao znanstveni novak-asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2008. – 2011.), a od 2011. godine nadalje na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, gdje je sada u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora. Izvodi nastavu iz područja srednjovjekovne hrvatske, poglavito jadranske, povijesti na svim trima razinama studija. Autor je i koautor četiriju knjiga, urednik triju zbornika radova. Objavio je pedesetak znanstvenih radova, u uglednim domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima.
Opseg: 820 str.; format 17 x 24 cm; tvrdi uvez; cijena: 65 EUR; ISBN: 978-953-7782-98-6 (Plejada), 978-953-48616-4-6 (HDBS).
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite slobodno nas kontaktirajte na e-mail plejadazagreb@gmail.com.
Internetska trgovina Plejade d.o.o. od danas prihvaća plaćanje brojnim karticama kao što su Visa, Mastercard, American Express, Diners i brojne druge, kao i metodom Google Pay, odnosno Apple Pay. To će znatno olakšati kupovinu Plejadinih knjiga kupcima koji imaju račune u drugim valutama od eura. Zbog vremena procesuiranja transakcija koje traje do dva dana molimo kupce koji kupuju metodom kartičnog plaćanja za strpljenje i podsjećamo da internetska trgovina i dalje prihvaća direktnu bankovnu transakciju koja je brža metoda za kupce u Hrvatskoj, kao i plaćanje pouzećem za one koji primaju pošiljke unutar Hrvatske.
Predstavljanje knjige Vjekoslava Perice Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924.-2024. u organizaciji Plejade d.o.o. i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH održat će se u ponedjeljak 10. studenog 2025. u 18 sati u dvorani SABA RH, Pavla Hatza 16 u Zagrebu.
Knjiga Gospodarska povijest Nezavisne Države Hrvatske u nacionalsocijalističkom veleprostoru 1941.–1945. Propast jedne eksploatacijske strategije Holma Sundhaussena predstavljena je jučer, 14. svibnja 2025., u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta. Sudjelovali su urednik i redaktor knjige, dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), te predstavljači, stručnjaci za gospodarsku i ekonomsku povijest, dr. sc. Ivica Šute, red. prof. i dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof., obojica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uvodno je urednik istaknuo važnost objave ove kapitalne knjige unatoč nedovoljnoj financijskoj potpori i kompliciranosti izvornoga rukopisa, dok su predstavljači objasnili relevantnost Sundhaussenove studije za hrvatsku historiografiju i upoznali prisutne sa sadržajem knjige. Diskusija s prisutnom publikom potom je nastavljena uz kolače i piće.
Jučer, 13. svibnja 2025. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održano je, u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta, predstavljanje knjige Mirogoj od 1876. do 1914. Između funkcionalnosti i reprezentativnosti. Sudjelovala je autorica, dr. sc. Kristina Milković, izv. prof. (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) i urednik dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), kao i recenzenti, dr. sc. Željko Holjevac (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) i dr. sc. Darko Vitek, izv. prof. (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu). U prisustvu brojne publike, urednik je govorio o knjizi s pozicije nakladnika, recenzenti su upoznali prisutne sa sadržajem knjige, a autorica je govorila o procesu istraživanja, pisanja i objavljivanja, zahvalivši se svima koji su joj pomogli u tome. Na kraju je otvorena diskusija koja je nastavljena uz kolače i piće.
Ova inovativna knjiga proučava groblje Mirogoj, ponajprije na temelju arhivskih izvora, od utemeljenja 1876. do početka Prvoga svjetskog rata 1914. godine, spajajući urbanu povijest Zagreba, širu političku, društvenu, pravnu i kulturnu povijest, s poviješću umjetnosti. Objašnjavajući utemeljenje Mirogoja tadašnjim demografskim kretanjima i medicinskim spoznajama te planovima zagrebačke gradske uprave u političkom okviru Habsburške Monarhije, autorica među ostalim opširno prikazuje izbor lokacije i uređenje Mirogoja, pravni okvir i službe koje su regulirale groblje, odnos prema smrti u „dugome“ 19. stoljeću i Mirogoj kao mjesto obiteljske memorije. No ovakav lokalni okvir nadilazi praćenjem utjecaja europskih gradova na Zagreb te prikazom pretvaranja Mirogoja u nacionalni panteon. Popraćena brojnim ilustracijama, ova će knjiga zbog svoje zanimljive teme i širokog sintetskog karaktera privući pažnju i stručnjaka i šire čitateljske publike.
Izv. prof. dr. sc. Kristina Milković (Mostar, 1974.), diplomirala je 2001. povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i te godine upisala je Poslijediplomski studij Hrvatska povijest na istom Fakultetu te je zaposlena kao znanstvena novakinja na projektu „Temeljni dokumenti hrvatske povijesti“ prof. dr. sc. Nikše Stančića u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim bavljenja znanstveno-istraživačkim radom, sudjelovala je u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta. Od 2014. godine zaposlena je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, danas Fakultetu hrvatskih studija gdje do danas radi. Sudjelovala je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću“ voditelja dr. sc. Marina Manina s Hrvatskog instituta za povijest, u okviru kojega se bavila temom Mirogoja. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te je autorica više znanstvenih radova i jedne knjige, Josip Jelačić u Prvoj banskoj pukovniji (1841.– 1848.). Prilog za povijest političke ideologije Josipa Jelačića (Plejada, 2014).
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com










