Opis
Knjiga analizira „vanjsku politiku“ hrvatske socijaldemokracije za vrijeme Balkanskih ratova, odnosno u vrijeme najintenzivnijih odnosa hrvatskih socijaldemokrata (V. Korać, V. Bukšeg, J. Demetrović i dr.) s njihovim drugovima iz zemalja na Balkanu (D. Tucović, D. Lapčević, D. Blagoev, J. Sakazov i dr.) prije Prvoga svjetskog rata. Istraživanje odnosa među socijalistima provedeno je inovativnom metodologijom i na temelju nekorištenih izvora, poput zapisnika Glavnog odbora Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, te je smješteno u kontekst rasprava o nacionalnom pitanju Južnih Slavena koje su vodili najrelevantniji europski socijalistički teoretičari (K. Kautsky, H. Wendel, O. Bauer, K. Renner itd.). Autor na taj način prikazuje kako je među socijalistima u Austro-Ugarskoj i na Balkanu došlo do teško premostivog rascjepa po pitanju stvaranja federativne balkanske republike. Ova knjiga mijenja dosadašnju percepciju u historiografiji te pruža nov i zanimljiv pogled na „pretpovijest“ socijalističke/komunističke Jugoslavije.
Objavljena dijelom i u povodu 110. godišnjice Balkanskih ratova i 30. godišnjice dezintegracije Jugoslavije, knjiga je namijenjena povjesničarima, politolozima i političarima, ali i širem krugu čitatelja koje zanima povijest hrvatske socijaldemokracije.
Dr. sc. Matko Globačnik (Zagreb, 1990.), član je Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i urednik u nakladničkoj kući Plejada. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu, s više nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost i doktorirao 2020. godine. Autor je četiriju knjiga (posljednja je 2021. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom Historizam i marksizam u hrvatskim ideološkim sukobima Drugoga svjetskog rata), znanstvenih i popularnoznanstvenih članaka i prikaza, sudionik više znanstvenih projekata i član nekoliko stručnih udruženja u zemlji i inozemstvu. Razdoblje njegova užeg istraživačkog interesa je moderna i suvremena povijest.
