I ove godine Plejada sudjeluje na Interliberu, međunarodnom sajmu knjiga koji se po 48. put održava na Zagrebačkom velesajmu od 10. do 15. studenog 2026., a akcija na naše naslove u internetskoj trgovini traje od 2. studenog do 15. studenog! Za sve vas kojima je ugodnija kupovina od kuće, ili ne stignete na Zagrebački velesajam ili pak živite izvan Zagreba, iskoristite odličnu priliku da pogledate naslove u internetskoj trgovini Plejade i naručite knjige koje želite po povoljnim cijenama!
U ponedjeljak 5. listopada 2026. u Gradskoj knjižnici u Zagrebu održano je predstavljanje knjige Pravaš u reverendi. Život i djelo Kerubina Šegvića, sv. I: U Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.–1918. autora dr. sc. Matka Globačnika. Nakon uvodnih riječi urednika Ilije Ranića, dipl. polit., o knjizi je govorio recenzent s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Filip Šimetin Šegvić, doc., koji je zaključio da se radi o vrijednomu prilogu koji će riješiti brojne nedoumice i pogrešne informacije o Šegviću u hrvatskoj historiografiji. O knjizi je zaključno opširno govorio autor koji je istaknuo veliku količinu posla koja je bila potrebna za obradu takve svestrane figure poput Šegvića koji je iza sebe ostavio ogroman opus, a potom se razvila diskusija s prisutnom publikom.
U srijedu 7. listopada 2026. u Knjižnici Božidara Adžije u Zagrebu predstavljena je knjiga Hrvatska i iregularne migracije. Geopolitički interesi i sigurnosni izazovi na predziđu Europske unije autora dr. sc. Gorana Džidića. U predstavljanju je sudjelovao dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.) koji se uvodno osvrnuo na knjigu kao urednik i pohvalio je suradnju s autorom. Sudjelovale su i recenzentice s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, dr. sc. Marta Zorko, red. prof., i dr. sc. Ružica Jakešević, red. prof., koje su istaknule da je tema iregularnih migracija vrlo aktualna i bit će aktualna u sljedećim desetljećima. Na kraju je riječ imao autor koji je govorio o izboru teme te postupku pisanja i objave knjige, a zaključno je povedena rasprava s publikom.
Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Pravaš u reverendi koji donosi minuciozno istražen život franjevca i svećenika Kerubina Šegvića za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, Šegvić je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u polju kulture i duhovnog stvaralaštva, ponajprije u književnosti, književnoj kritici, historiografiji, publicistici i novinarstvu, a okušao se i u bogoslovlju, arheologiji i povijesti umjetnosti. Pritom cjelokupno njegovo djelovanje obilježava katolički svjetonazor i pravaško političko usmjerenje kojima pripada od rane mladosti. Zbog svega navedenog, tijekom života je bio u intenzivnom kontaktu s nevjerojatnim brojem danas znamenitih osoba. Među njima su bili političari Ante Starčević, Ivo Prodan, Ante Trumbić, Mile Starčević, Josip Frank i Ante Pavelić (stariji), nadbiskupi, biskupi i svećenici Josip Stadler, Frano Uccelini-Tice, Josip Marčelić, Ivan Evanđelist Šarić, Bare Poparić, Stjepan Zagorac i Josip Pazman, književnici Eugen Kumičić, Ante Tresić Pavičić, Silvije Strahimir Kranjčević, Jovan Sundečić, Antun Gustav Matoš, Gjuro Arnold i Ante Petravić, znanstvenici i kulturni djelatnici Frane Bulić, Natko Nodilo, Franjo Marković, Isidor Kršnjavi, Armin Pavić, August Musić, Vjekoslav Klaić, Albert Bazala, Antun Radić, Emilij Laszowski i Branko Drechsler Vodnik, novinari Josip Pasarić i Ivan Peršić, aristokrati poput članova grofovske obitelji Kulmer i brojni drugi. Detaljno prikazujući Šegvićev odnos prema njima, uzimajući u obzir gotovo svaki arhivski izvor i sva njegova djela, prateći njegov život od djetinjstva i mladosti u Splitu i Zadru, njegovo školovanje, učiteljevanje u Kopru i Kotoru, kratki boravak u Sarajevu, uz bogato političko i kulturno djelovanje u Zagrebu i ratno mirovanje na Šolti, ova knjiga kao rijetko koja u hrvatskoj historiografiji pruža pogled „iz prvoga lica“ na kulturni, crkveni i politički život u Hrvatskoj u „dugome“ 19. stoljeću. Knjiga je opremljena s ilustracijama na posebnom papiru, od kojih su brojne u boji, i kronološkom bibliografijom Šegvićevih radova za ovaj prvi svezak.
Dr. sc. Matko Globačnik (Zagreb, 1990.), direktor je i glavni urednik u nakladničkoj kući Plejada. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu, s više nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost, i doktorirao 2020. godine. Autor je brojnih knjiga (posljednja je 2023. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom Austro-Ugarska ili Balkan. Gledište hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.–1914.)), znanstvenih i popularnoznanstvenih članaka i prikaza, sudionik više znanstvenih projekata i član nekoliko stručnih udruženja u zemlji i inozemstvu. Član je Centra za inovativne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razdoblje njegova užeg istraživačkog interesa je moderna i suvremena povijest.
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail plejadazagreb@gmail.com.
Iz tiska je upravo izašla knjiga dr. sc. Gorana Džidića, Hrvatska i iregularne migracije. Geopolitički interesi i sigurnosni izazovi na predziđu Europske unije. Radi se o prvoj hrvatskoj znanstvenoj monografiji koja iregularne migracije u Hrvatskoj sustavno analizira kroz odnos sigurnosti, geopolitike i medija. Jedna od središnjih i najzanimljivijih teza knjige jest da odnos Hrvatske prema iregularnim migracijama nije moguće razumjeti samo kroz pitanje zaštite granice, nego i kroz njezino geopolitičko pozicioniranje prema Europskoj uniji i nastojanje da se afirmira kao pouzdan čuvar njezine vanjske granice. Hrvatska politika prema iregularnim migracijama od 2015. godine nije bila samo odgovor na pritisak na granici, nego i instrument geopolitičkog pozicioniranja Hrvatske kao pouzdanog čuvara vanjske granice EU i Schengena i ostvarivanja strateških interesa te osnaživanja granica prema nestabilnom jugoistočnom susjedstvu. Središnje istraživanje knjige ne ispituje samo jesu li iregularne migracije sigurnosni problem, nego kako i zašto su postale sigurnosno pitanje u Hrvatskoj te kakve je geopolitičke interese Hrvatska pritom ostvarivala. Jedan od ključnih zaključaka povezuje sekuritizaciju migracija s hrvatskim pozicioniranjem prema Zapadnoj Europi i ostvarivanjem strateškog cilja ulaska u Schengen. Ova knjiga spaja tri razine koje se obično proučavaju odvojeno: medije i javni diskurs, političke aktere i konkretne sigurnosne prakse te zakone i strateške dokumente. Time pokazuje kako se iregularne migracije u Hrvatskoj postupno pretvaraju iz migracijskog i humanitarnog pitanja u pitanje nacionalne sigurnosti i geopolitike.
Dr. sc. Goran Džidić rođen je 1987. godine u Mostaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Mostaru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2009. godine završio je preddiplomski studij novinarstva, a početkom 2012. i diplomski studij novinarstva, smjer odnosi s javnošću. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu početkom 2024. obranio je doktorsku disertaciju „Sekuritizacija iregularnih migracija u Republici Hrvatskoj iz perspektive kritičke geopolitike”. Autor je više znanstvenih radova i aktivno sudjeluje na znanstveno-stručnim konferencijama. Profesionalno je angažiran u državnoj službi. Živi i radi u Zagrebu.
Knjigu naručite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail plejadazagreb@gmail.com
U četvrtak 7. svibnja 2026. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta održano je predstavljanje prvoga sveska knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju dr. sc. Ivana Basića, izv. prof. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Knjigu je uvodno predstavio urednik knjige dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.) koji je govorio o njoj s nakladničkog aspekta, sadržaj je detaljnije izložio recenzent dr. sc. Danijel Džino (Sveučilište Macquarie u Sydneyu, Australija), potom je o knjizi govorio dr. sc. Ivan Majnarić, red. prof. (Hrvatsko katoličko sveučilište), dok se autor osvrnuo na motive nastanka djela i proces njegova dovršavanja za tisak.
U srijedu 6. svibnja 2026. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta održano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globačnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previšić, red. prof., koji je govorio o dosadašnjim istraživanjima hrvatske socijaldemokracije, posebice u jugoslavenskoj historiografiji, i dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof., koji je istaknuo poželjne pravce u budućim istraživanjima, dok je urednik zbornika izložio podatke o planiranju i pripremi zbornika te o njemu kao rezultatu kolektivnog rada povjesničara.
U ponedjeljak 4. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u sklopu manifestacije Friendship in May održano je predstavljanje prvoga sveska knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju dr. sc. Ivana Basića, izv. prof. s navedenoga Fakulteta. Nakon uvodne riječi prodekana dr. sc. Vedrana Barbarića, izv. prof., knjigu su predstavili urednik knjige dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.) koji je govorio o njoj sa stajališta nakladnika, recenzent dr. sc. Hrvoje Gračanin, red. prof. (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagreba) govorio je o knjizi s aspekta djelatnosti Društva za bizantske studije, recenzent dr. sc. Danijel Džino (Sveučilište Macquarie u Sydneyu, Australija) pobliže je predstavio sadržaj knjige, a autor se osvrnuo na motive nastanka djela i proces njegova dovršavanja za tisak.
Zbornik je objavljen u povodu okruglih obljetnica vezanih uz hrvatsku socijaldemokraciju. Godina 2024. označava 150. godišnjicu rođenja (24. studenog 1874.) i 100. godišnjicu smrti (1. ožujka 1924.) Vilima Bukšega, jednoga od prvaka hrvatske socijaldemokracije i pionirskog organizatora sindikata u Hrvatskoj. Ista godina označava i 130. godišnjicu utemeljenja (8/9. rujna 1894.) Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije. A 2027. godine slavit će se 150. godišnjica rođenja (14. travnja 1877.) još jednoga prvaka hrvatske socijaldemokracije, Vitomira Koraća. Pored izvornih priloga socijaldemokrata Vilima Bukšega (1874.–1924.), Vitomira Koraća (1877.–1941.) i Jerka Dorbića (1880.–1960.), zbornik donosi članke povjesničara Stjepana Matkovića “Josip Frank, radništvo i socijaldemokrati”, Duje Jakovčevića, “Socijaldemokratska stranka u Dalmaciji u odnosu prema Hrvatskoj demokratskoj stranci/Hrvatskoj pučkoj naprednoj stranci i nacionalističkoj omladini 1902.–1914.” i Matka Globačnika, “Institucionalizacija hrvatske socijaldemokracije u Kraljevini SHS. Stvaranje radničkih komora za Hrvatsku i Slavoniju te Dalmaciju (1922.)”. Na kraju se nalazi sjećanje Mire Kolar-Dimitrijević, istaknute hrvatske gospodarske povjesničarke koja je u brojnim radovima doticala teme hrvatske socijaldemokracije, pod naslovom “Moja sjećanja na odnos Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu prema povijesti socijaldemokracije u Hrvatskoj do 1994. godine”.
UREDNIK ZBORNIKA
Dr. sc. Matko Globačnik (Zagreb, 1990.), direktor je i glavni urednik u nakladničkoj kući Plejada. S više nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost, i doktorirao 2020. godine. Autor je brojnih knjiga – posljednja je 2023. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom Austro-Ugarska ili Balkan. Gledište hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.–1914.) – te znanstvenih i popularnoznanstvenih članaka i prikaza. Član je Centra za inovativne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razdoblje njegova užeg istraživačkog uključuje modernu i suvremenu povijest.
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com
Iz tiska je izašla knjiga IZVORI I KONTEKSTI. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I, u izdanju Plejade i Hrvatskog društva za bizantske studije. Ova monumentalna knjiga donosi 25 rasprava povjesničara i povjesničara umjetnosti Ivana Basića, grupiranih u šest sekcija, a to su, pored “Uvoda”, “Kritika izvora, transmisija teksta, intertekstualnost”, “Finis Salonae u svjetlu novih istraživanja”, “Studije o poleogenezi Splita: predurbano i protourbano razdoblje”, “Epigrafija i prozopografija (V. – IX. stoljeće)” i “Bizantizmi jadranskog bazena”. Čak sedam rasprava prvi je puta za ovu zbirku prevedeno na hrvatski jezik, a jedna opširna rasprava o nasljedniku kneza Branimira i prethodniku kralja Tomislava, hrvatskome knezu Muncimiru, pisana na temelju novopronađenog ulomka iz Uzdolja i javnosti predstavljenog na izložbi “U početku bijaše kraljevstvo…”, prvi se puta objavljuje u ovoj knjizi. Ostale rasprave bave se najranijom poviješću Dioklecijanove palače, pitanjem pripadnosti Dalmacije Istočnom ili Zapadnom Rimskom Carstvu, propašću Salone, najranijom poviješću Splita, bizantskom vlašću nad dalmatinskim i istarskim gradovima, hrvatskim vladarima IX. stoljeća te brojnim drugim pitanjima koja u skladnu cjelinu zaokružuju i rasvjetljavaju temu istočnojadranske obale u “mračnome dobu”, u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku. Opremljena s oko 150 ilustracija i s opširnim kazalima, ova će knjiga biti neizostavna literatura za sve stručnjake i širi krug zainteresiranih čitatelja.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Basić (Split, 1982.), na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest i povijest umjetnosti, gdje je diplomirao (2007.) i doktorirao (2013.) na poslijediplomskom doktorskom studiju Medievistike disertacijom “Poleogeneza Splita na razmeđu kasne antike i ranoga srednjeg vijeka”. Nakon završenog studija radio je kao znanstveni novak-asistent na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2008. – 2011.), a od 2011. godine nadalje na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, gdje je sada u znanstveno-nastavnom zvanju izvanrednog profesora. Izvodi nastavu iz područja srednjovjekovne hrvatske, poglavito jadranske, povijesti na svim trima razinama studija. Autor je i koautor četiriju knjiga, urednik triju zbornika radova. Objavio je pedesetak znanstvenih radova, u uglednim domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima.
Opseg: 820 str.; format 17 x 24 cm; tvrdi uvez; cijena: 65 EUR; ISBN: 978-953-7782-98-6 (Plejada), 978-953-48616-4-6 (HDBS).
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite slobodno nas kontaktirajte na e-mail plejadazagreb@gmail.com.