Opis
Istaknuti njemački stručnjak za povijest Jugoistočne Europe Holm Sundhaussen (1942.–2015.) na temelju opširnih arhivskih istraživanja u Njemačkoj, Hrvatskoj i Srbiji te relevantne literature analizirao je cjelokupno gospodarstvo Nezavisne Države Hrvatske u gospodarskom veleprostoru nacističke Njemačke. Počevši od međuratnih njemačkih shvaćanja kako bi gospodarski prostor Europe trebao biti uređen i od uspostave Nezavisne Države Hrvatske, preko analize svih grana njezina gospodarstva u odnosu prema planovima nacističke Njemačke, Sundhaussen zaključuje da Nezavisna Država Hrvatska nikako nije ispunjavala očekivanja njemačkih planera, već se razvila u područje kojem je trebala financijska pomoć. Radi se o prijevodu djela izvorno objavljenog na njemačkom jeziku 1983. godine, u prijevodu istaknute hrvatske gospodarske povjesničarke Mire Kolar-Dimitrijević i u redakciji povjesničara i urednika Matka Globačnika, s novim predgovorom i dodacima izrađenima za ovo hrvatsko izdanje. Sveukupno knjiga donosi pedesetak tablica, desetak crteža, sedam tabela i sedam karata. Na kraju knjige doneseni su posebni dodaci za hrvatsko izdanje: kratki životopis autora s bibliografijom njegovih relevantnijih radova i tematski poredan popis izabrane literature o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, objavljene nakon 1983. godine.
Autor
Holm Sundhaussen (Berlin, 1942. – Regensburg, 2015.), njemački povjesničar. Na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu polazio je studij istočne i jugoistočnoeuropske povijesti, slavistike i germanistike, koji je završio 1973. godine. Nakon toga je kao znanstveni suradnik radio na sveučilištima u Hamburgu, Münchenu i Göttingenu. Godine 1988. imenovan je profesorom za jugoistočnoeuropsku povijest na Slobodnom sveučilištu u Berlinu i na tom položaju ostao je do umirovljenja 2007. godine. Preminuo je 21. veljače 2015. u Regensburgu, u dobi od 72 godine.
Prevoditeljica
Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 1933.), hrvatska gospodarska povjesničarka. Studirala je povijest, arheologiju i informatiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završenog studija radila je u Državnom arhivu Zagreba (1960.–1964.) i u Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta, a 1966. godine postaje znanstvena djelatnica Instituta. Doktorirala je 1978. godine radnjom „Položaj radničke klase sjeverne Hrvatske od 1918. do 1941. godine”. Pokrenula je ugledni znanstveni časopis Povijesni prilozi i bila prva njegova urednica (1982.–1988.), te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do 1988. godine, kada je izabrana za redovitu sveučilišnu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavala je gospodarsku povijest i svjetsku povijest 20. stoljeća do odlaska u mirovinu, 2003. godine. Nakon toga na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje hrvatsku povijest 19. stoljeća. Uvažena je međunarodna stručnjakinja za ekonomsku povijest i najutjecajnija gospodarska povjesničarka u Hrvatskoj.
