Plejada d.o.o. Vam želi sretan Božić i sretnu Novu godinu! Zbog neradnih dana tijekom blagdana, od 24. prosinca 2025. do 6. siječnja 2026., sve pristigle narudžbe bit će sporije obrađivane pa Vas molimo za razumijevanje.
Arhiva za godinu: 2025
Predstavljanje knjige Vjekoslava Perice Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924.-2024. u organizaciji Plejade d.o.o. i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH održat će se u ponedjeljak 10. studenog 2025. u 18 sati u dvorani SABA RH, Pavla Hatza 16 u Zagrebu.
Knjiga Gospodarska povijest Nezavisne Države Hrvatske u nacionalsocijalističkom veleprostoru 1941.–1945. Propast jedne eksploatacijske strategije Holma Sundhaussena predstavljena je jučer, 14. svibnja 2025., u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta. Sudjelovali su urednik i redaktor knjige, dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), te predstavljači, stručnjaci za gospodarsku i ekonomsku povijest, dr. sc. Ivica Šute, red. prof. i dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof., obojica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uvodno je urednik istaknuo važnost objave ove kapitalne knjige unatoč nedovoljnoj financijskoj potpori i kompliciranosti izvornoga rukopisa, dok su predstavljači objasnili relevantnost Sundhaussenove studije za hrvatsku historiografiju i upoznali prisutne sa sadržajem knjige. Diskusija s prisutnom publikom potom je nastavljena uz kolače i piće.
Jučer, 13. svibnja 2025. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održano je, u sklopu ovogodišnjeg Kliofesta, predstavljanje knjige Mirogoj od 1876. do 1914. Između funkcionalnosti i reprezentativnosti. Sudjelovala je autorica, dr. sc. Kristina Milković, izv. prof. (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) i urednik dr. sc. Matko Globačnik (Plejada d.o.o.), kao i recenzenti, dr. sc. Željko Holjevac (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) i dr. sc. Darko Vitek, izv. prof. (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu). U prisustvu brojne publike, urednik je govorio o knjizi s pozicije nakladnika, recenzenti su upoznali prisutne sa sadržajem knjige, a autorica je govorila o procesu istraživanja, pisanja i objavljivanja, zahvalivši se svima koji su joj pomogli u tome. Na kraju je otvorena diskusija koja je nastavljena uz kolače i piće.
Ova inovativna knjiga proučava groblje Mirogoj, ponajprije na temelju arhivskih izvora, od utemeljenja 1876. do početka Prvoga svjetskog rata 1914. godine, spajajući urbanu povijest Zagreba, širu političku, društvenu, pravnu i kulturnu povijest, s poviješću umjetnosti. Objašnjavajući utemeljenje Mirogoja tadašnjim demografskim kretanjima i medicinskim spoznajama te planovima zagrebačke gradske uprave u političkom okviru Habsburške Monarhije, autorica među ostalim opširno prikazuje izbor lokacije i uređenje Mirogoja, pravni okvir i službe koje su regulirale groblje, odnos prema smrti u „dugome“ 19. stoljeću i Mirogoj kao mjesto obiteljske memorije. No ovakav lokalni okvir nadilazi praćenjem utjecaja europskih gradova na Zagreb te prikazom pretvaranja Mirogoja u nacionalni panteon. Popraćena brojnim ilustracijama, ova će knjiga zbog svoje zanimljive teme i širokog sintetskog karaktera privući pažnju i stručnjaka i šire čitateljske publike.
Izv. prof. dr. sc. Kristina Milković (Mostar, 1974.), diplomirala je 2001. povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i te godine upisala je Poslijediplomski studij Hrvatska povijest na istom Fakultetu te je zaposlena kao znanstvena novakinja na projektu „Temeljni dokumenti hrvatske povijesti“ prof. dr. sc. Nikše Stančića u Zavodu za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim bavljenja znanstveno-istraživačkim radom, sudjelovala je u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta. Od 2014. godine zaposlena je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, danas Fakultetu hrvatskih studija gdje do danas radi. Sudjelovala je na projektu Hrvatske zaklade za znanost „Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću“ voditelja dr. sc. Marina Manina s Hrvatskog instituta za povijest, u okviru kojega se bavila temom Mirogoja. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te je autorica više znanstvenih radova i jedne knjige, Josip Jelačić u Prvoj banskoj pukovniji (1841.– 1848.). Prilog za povijest političke ideologije Josipa Jelačića (Plejada, 2014).
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail adresu plejadazagreb@gmail.com
U upravo objavljenoj knjizi Europski labirint. EU fondovi i regionalni razvoj Republike Hrvatske autorica Martina Vukašina provodi inovativnu i dubinsku analizu učinaka EU fondova na regionalni razvoj gospodarstva novih članica EU, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Kroz detaljan pregled alociranih, ugovorenih i isplaćenih sredstava, knjiga doprinosi preciznijem razumijevanju financijskih tokova i njihovih učinaka na gospodarski razvoj. Nakon više od deset godina članstva u Uniji, u Republici Hrvatskoj realizirani su brojni projekti i ostvarena unaprjeđenja u administrativnoj i institucionalnoj strukturi praćenja implementacije EU projekata. Najvažniji poučak koji Hrvatska treba primijeniti iz dobivenih rezultata isti je kao i kod ostalih novih zemalja članica EU-a, a to je da se ne smije oslanjati isključivo na ESI fondove kao jedine izvore investicija i pokretače razvoja. Oni mogu poslužiti kao kvalitetan temelj za rast i razvoj, kao komplement domaćim investicijama, ali oni sami neće dovesti do regionalne konvergencije niti unutar Hrvatske niti na regionalnoj razini EU-a.
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail: plejadazagreb@gmail.com
Plejada je upravo objavila knjigu Gospodarska povijest Nezavisne Države Hrvatske u nacionalsocijalističkom veleprostoru 1941.–1945. istaknutog njemačkog stručnjaka za povijest Jugoistočne Europe Holma Sundhaussena (1942.–2015.) koji je na temelju opširnih arhivskih istraživanja u Njemačkoj, Hrvatskoj i Srbiji te relevantne literature analizirao cjelokupno gospodarstvo Nezavisne Države Hrvatske u gospodarskom veleprostoru nacističke Njemačke. Počevši od međuratnih njemačkih shvaćanja kako bi gospodarski prostor Europe trebao biti uređen i od uspostave Nezavisne Države Hrvatske, preko analize svih grana njezina gospodarstva u odnosu prema planovima nacističke Njemačke, Sundhaussen zaključuje da Nezavisna Država Hrvatska nikako nije ispunjavala očekivanja njemačkih planera, već se razvila u područje kojem je trebala financijska pomoć. Radi se o prijevodu djela izvorno objavljenog na njemačkom jeziku 1983. godine, u prijevodu istaknute hrvatske gospodarske povjesničarke Mire Kolar-Dimitrijević i u redakciji povjesničara i urednika Matka Globačnika, s novim predgovorom i dodacima izrađenima za ovo hrvatsko izdanje. Sveukupno knjiga donosi pedesetak tablica, desetak crteža, sedam tabela i sedam karata. Na kraju knjige doneseni su posebni dodaci za hrvatsko izdanje: kratki životopis autora s bibliografijom njegovih relevantnijih radova i tematski poredan popis izabrane literature o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, objavljene nakon 1983. godine.
Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite i poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail: plejadazagreb@gmail.com