Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Pravaš u reverendi koji donosi minuciozno istražen život franjevca i svećenika Kerubina Šegvića za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, Šegvić je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u polju kulture i duhovnog stvaralaštva, ponajprije u književnosti, književnoj kritici, historiografiji, publicistici i novinarstvu, a okušao se i u bogoslovlju, arheologiji i povijesti umjetnosti. Pritom cjelokupno njegovo djelovanje obilježava katolički svjetonazor i pravaško političko usmjerenje kojima pripada od rane mladosti. Zbog svega navedenog, tijekom života je bio u intenzivnom kontaktu s nevjerojatnim brojem danas znamenitih osoba. Među njima su bili političari Ante Starčević, Ivo Prodan, Ante Trumbić, Mile Starčević, Josip Frank i Ante Pavelić (stariji), nadbiskupi, biskupi i svećenici Josip Stadler, Frano Uccelini-Tice, Josip Marčelić, Ivan Evanđelist Šarić, Bare Poparić, Stjepan Zagorac i Josip Pazman, književnici Eugen Kumičić, Ante Tresić Pavičić, Silvije Strahimir Kranjčević, Jovan Sundečić, Antun Gustav Matoš, Gjuro Arnold i Ante Petravić, znanstvenici i kulturni djelatnici Frane Bulić, Natko Nodilo, Franjo Marković, Isidor Kršnjavi, Armin Pavić, August Musić, Vjekoslav Klaić, Albert Bazala, Antun Radić, Emilij Laszowski i Branko Drechsler Vodnik, novinari Josip Pasarić i Ivan Peršić, aristokrati poput članova grofovske obitelji Kulmer i brojni drugi. Detaljno prikazujući Šegvićev odnos prema njima, uzimajući u obzir gotovo svaki arhivski izvor i sva njegova djela, prateći njegov život od djetinjstva i mladosti u Splitu i Zadru, njegovo školovanje, učiteljevanje u Kopru i Kotoru, kratki boravak u Sarajevu, uz bogato političko i kulturno djelovanje u Zagrebu i ratno mirovanje na Šolti, ova knjiga kao rijetko koja u hrvatskoj historiografiji pruža pogled „iz prvoga lica“ na kulturni, crkveni i politički život u Hrvatskoj u „dugome“ 19. stoljeću. Knjiga je opremljena s ilustracijama na posebnom papiru, od kojih su brojne u boji, i kronološkom bibliografijom Šegvićevih radova za ovaj prvi svezak.

Dr. sc. Matko Globačnik (Zagreb, 1990.), direktor je i glavni urednik u nakladničkoj kući Plejada. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnome gradu, s više nagrada za izvrsnost diplomirao je 2014. godine povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pohađao poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na temelju stipendije za izvrsnost, i doktorirao 2020. godine. Autor je brojnih knjiga (posljednja je 2023. godine u nakladi Plejade objavljena pod naslovom Austro-Ugarska ili Balkan. Gledište hrvatske socijaldemokracije na Balkanske ratove (1912.–1914.)), znanstvenih i popularnoznanstvenih članaka i prikaza, sudionik više znanstvenih projekata i član nekoliko stručnih udruženja u zemlji i inozemstvu. Član je Centra za inovativne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razdoblje njegova užeg istraživačkog interesa je moderna i suvremena povijest.

Knjigu kupite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail plejadazagreb@gmail.com.

Iz tiska je upravo izašla knjiga dr. sc. Gorana Džidića, Hrvatska i iregularne migracije. Geopolitički interesi i sigurnosni izazovi na predziđu Europske unije. Radi se o prvoj hrvatskoj znanstvenoj monografiji koja iregularne migracije u Hrvatskoj sustavno analizira kroz odnos sigurnosti, geopolitike i medija. Jedna od središnjih i najzanimljivijih teza knjige jest da odnos Hrvatske prema iregularnim migracijama nije moguće razumjeti samo kroz pitanje zaštite granice, nego i kroz njezino geopolitičko pozicioniranje prema Europskoj uniji i nastojanje da se afirmira kao pouzdan čuvar njezine vanjske granice. Hrvatska politika prema iregularnim migracijama od 2015. godine nije bila samo odgovor na pritisak na granici, nego i instrument geopolitičkog pozicioniranja Hrvatske kao pouzdanog čuvara vanjske granice EU i Schengena i ostvarivanja strateških interesa te osnaživanja granica prema nestabilnom jugoistočnom susjedstvu. Središnje istraživanje knjige ne ispituje samo jesu li iregularne migracije sigurnosni problem, nego kako i zašto su postale sigurnosno pitanje u Hrvatskoj te kakve je geopolitičke interese Hrvatska pritom ostvarivala. Jedan od ključnih zaključaka povezuje sekuritizaciju migracija s hrvatskim pozicioniranjem prema Zapadnoj Europi i ostvarivanjem strateškog cilja ulaska u Schengen. Ova knjiga spaja tri razine koje se obično proučavaju odvojeno: medije i javni diskurs, političke aktere i konkretne sigurnosne prakse te zakone i strateške dokumente. Time pokazuje kako se iregularne migracije u Hrvatskoj postupno pretvaraju iz migracijskog i humanitarnog pitanja u pitanje nacionalne sigurnosti i geopolitike.

Dr. sc. Goran Džidić rođen je 1987. godine u Mostaru. Osnovnu i srednju školu završio je u Mostaru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2009. godine završio je preddiplomski studij novinarstva, a početkom 2012. i diplomski studij novinarstva, smjer odnosi s javnošću. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu početkom 2024. obranio je doktorsku disertaciju „Sekuritizacija iregularnih migracija u Republici Hrvatskoj iz perspektive kritičke geopolitike”. Autor je više znanstvenih radova i aktivno sudjeluje na znanstveno-stručnim konferencijama. Profesionalno je angažiran u državnoj službi. Živi i radi u Zagrebu.

Knjigu naručite u internetskoj trgovini Plejade. Za sve upite ili poteškoće slobodno nam se obratite na e-mail plejadazagreb@gmail.com